Linkovi

Hend: U pogledu zaštite manjinskih prava Ahtisarijev plan dobar na papiru


Savetnik Komisije za evropsku bezbednost i saradnju u Predstavničkom domu američkog Kongresa, Robert Hend, u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem, razmotrio je važne aspekte Ahitsarijevog plana u pogledu decentralizacije, zaštite prava manjina i drugih pitanja.

HEND: “U pogledu zaštite ljudskih prava, posebno u odnosu na manjine, Ahtisarijev plan je dobar na papiru, ali treba videti kako bi se on sproveo u delo u praksi. Tim dokumentom se predočava da postoje problemi sa manjinama na Kosovu, što je za mene važnije od pitanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta, na koje se fokusira Beograd. Mi se zalažemo za zaštitu ljudskih prava, a ona je moguća samo u demokratski uređenom društvu.”

GLAS AMERIKE: Mada standardi na Kosovu uglavnom nisu ispunjeni, a kosovski Srbi žive mukotrpno, zašto mislite da bi se to promenilo u eventualno nezavisnom Kosovu?

HEND: “Ukoliko Priština prihvati Ahtisarijev plan, mora ga prihvatiti u celini i preduzeti energične i iskrene napore da poboljša život pripadnika manjina. Postoje gestovi dobre volje, ali to nije dovoljno; potrebne su konkretne akcije da bi se omogućio opstanak i podstakla volja manjina da ostanu u pokrajini.”

GLAS AMERIKE: U Ahtisarijevom planu se naglašavaju decentralizacija, zaštita kulturne baštine, prava manjina itd. Šta to nagoveštava?

HEND: “Ako se uzme u obzir tamošnja napetost, posebno proteklih osam godina - kada su pripadnici manjina bili u nezavidnoj situaciji, ti ljudi, da bi ostali i bili bezbedni na Kosovu, moraju da imaju osećaj da sami odlučuju o svojoj sudbini, da žive na svome, održavaju tesne veze sa matičnom zemljom, itd. To nužno ne znači odvajanje ili otcepljenje srpskog entiteta, ali ključni odgovor na to će dati akcije kosovskih Albanaca i način na koji tretiraju srpsku i druge manjine. Što uspešnija decentralizacija, tim bolje za sve.”

GLAS AMERIKE: Da li bi međunarodna zajednica mogla da popusti u pogledu saradnje Beograda sa Haškim sudom zbog najnovijeg razvoja događaja oko kosovskog statusa?

HEND: “Treba shvatiti da su ovo teška vremena za Srbiju i brojne zemlje žele da učine neki veliki i pozitivan gest u smislu podrške demokratskim vlastima u Beogradu. To bi moglo da navede Evropsku uniju, pa i Sjedinjene Države, da popuste u pogledu saradnje Beograda sa Hagom. Nadam se da to neće biti slučaj, pre svega zbog toga što se pravda mora zadovoljiti i drugo, zbog toga što bi ublažavanje stava prema ekstradiciji optuženih za ratne zločine značilo nagrađivanje nacionalista, a ne demokratskih snaga. To bi u krajnjem slučaju nanelo Srbiji više štete nego koristi, a da se oslobodila tog balasta mnogo ranije, danas bi bila u daleko povoljnijoj situaciji na planu i spoljne i unutrašnje politike.”

XS
SM
MD
LG