Linkovi

Diskusije o ljudskim pravima mogu da dovedu do podela


Većina zemalja podržava načela ljudskih prava, poput prava na slobodu govora i veroispovesti, kao i prava da se utiče na odluke vlade.

Kada privatne grupe i vladine agencije izdaju izveštaje o ljudskim pravima, one se pozivaju na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima kao globalni standard. Taj dokument, koji su Ujedinjene nacije usvojile 1948. godine usledio je nakon Drugog svetskog rata i ističe dostojanstvo i jednaka prava svih pripadnika čovečanstva. U deklaraciji se nabrajaju osnovna prava u 30 članova, koji se bave pitanjima od slobodnog izbora profesije do prava na javno sudjenje za krivična dela i prava na obrazovanje. Amnesti Internešnel, Human Rajts Voč i druge privatne organizacije objavljuju godišnje izveštaje, često ukazujući na iste prekršioce ljudskih prava, poput Severne Koreje. Američki Stejt Department izdaje svoj sopstveni izveštaj, koji se obično podudara sa izveštajima nevladinih organizacija u ključnim pitanjima. Leri Koks, izvršni direktor Amnesti Internešnel za Ameriku, kaže da su pravila ljudskih prava jasna i široko prihvaćena:

”Sve članice Ujedinjenih nacija su se složile da poštuju standarde Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, a usvojeni su i sporazumi koji su detaljno utvrdili u čemu se te obaveze sastoje. Gotovo sve vlade su se složile da će poštovati te standarde. Problem je naravno što većina vlada to ne čini.“

Koks kaže da medju prekršioce danas spadaju i Sjedinjene Države. Amnesti Internešnel i Hjuman Rajts Voč su osudili neke aspekte američkog rata protiv terorizma, uključujući pritvaranje ljudi koji su proglašeni neprijateljskim borcima bez pristupa civilnim sudovima. Ta grupa takodje ukazuje na skandal u iračkom zatvoru Abu Graib i navodi da zlostavljanje Iračana u američkim zatvorima ukazuje na loše postupanje i surovost. Administracija predsednika Buša je gnevno odgovorila na te optužbe, navodeći da su Sjedinjene Države u ratu, da su pritvorenici tretirani humano i da su zlostavljanja u Abu Graibu bila izolovana. Konzervativni analitičar, Džošua Muravčik iz instituta ”Amerikan Enterprajz“ veruje da su te dve organizacije politički pristrasne:

”Mislim da grupe poput Amnestija i Hjuman rajts voča zastupaju neku vrstu levičarske ideologije koja iskrivljuje deo njihovih izveštaja i čini ih ponekad suviše kritičnim prema Sjedinjenim Državama i veoma pristrasnim u osudi Izraela.“

Te dve grupe su kritikovale prošlogodišnju izraelsku invaziju na Liban, navodeći da je Izrael nasumično vršio napade na libanske civile i stoga počinio ratne zločine. Muravčik kaže da je rat bio izazvan otmicom dvojice izraelskih vojnika i da su te osude selektivne i zasnovane na ograničenim i sumnjivim dokazima. Ove dve organizacije su takodje kritikovale Hezbolah za koji kažu da je počinio ratne zločine ciljajući na izraelske civile. Leri Koks iz Amnestija kaže da njegova organizacija primenjuje iste standarde od zemlje do zemlje i da je najjednostavnije da vlade, kada su izložene kritikama nevladinih organizacija, proglase te organizacije pristrasnim. I Muravčik i Koks primećuju da bez obzira na ideološke razlike, postoje dodirne tačke i da zagovornici ljudskih prava svih političkih ubedjenja osudjuju etnički motivisana ubistva u Darfuru, represiju u Severnoj Koreji i Burmi, kao i kršenja ljudskih prava u nekoliko drugih zemalja.

XS
SM
MD
LG