Linkovi

Lala jedan od najprepoznatljivijih simbola Holandije


Lala je jedan od najprepoznatljivijih simbola Holandije gde se svake godine održava Festival cveća na kojem su posetioci okruženi morem raznobojnog cveća! Ove godine festival je održan u Verfershofu, 120 km severno od Amsterdama, na površini od 4500 rascvetanih kvadratnih metara.

Na hiljade posetilaca se sjatilo u Verfershof radi veličanstvenih prizora žutih narcisa, šafrana, perunika... Ali zvezda festivala je svakako bila holdandska lala. Predsednik festivala Vim Bom, koji cvećarstvo smatra važnim delom holandske privrede, kaže da od izvoza lukovica lale Holandija zaradi godišnje 1 milijardu i 800 miliona evra, a kad se uzme u obzir i cveće prodato na aukcijama -- ”cvetni“ biznis je vredan 10 do 15 milijardi evra. Izvoz cveća se prošle godine povećao za 6% zahvaljujući velikoj potražnji u Rusiji, azijskim zemljama i SAD. Sever Holandije je svetski centar za uzgajanja lala gde svake godine nikne i poneka nova vrsta koja dobije ime po nekoj poznatnoj ličnosti. Ove godine bila je to -- bela lala Džordž Buš stariji, nazvana po ocu aktuelnog američkog predsednika, što je izazvalo i odredjenu konfuziju...

No, nije sve baš lepo i šareno: neki tvrde da holandsko cveće doprinosi globalnom zagrevanju! Prema najnovijem naučnom izveštaju pripremljenom na bazi istraživanja koje je sproveo univerzitet Krenfild u Britaniji, ruže koje su uzgajaju u Keniji proizvode pet puta manje karbon dioksida od ruža koje niču u Holandiji. Jedan od autora izveštaja, dr. Edrian Vilijams kaže da se za zagrevanje i osvetlenje staklenih bašti u kojima se uzgajaju ruže u Holandiji troši godišnje mnogo više energije i ispušta više karbon dioksida nego što je to slučaj u Keniji. Mada se Vilijams nada da će taj izveštaj navesti potrošače širom sveta da razmisle odakle potiče cveće koje kupuju, on priznaje da je Holandija domaćin najvećih aukcija cveća na svetu te da nije sve što se na njima proda poreklom iz Holandije. Niko deVit, koji priprema svoje dragocene lale za izložbu, izdanak je deVit porodice koja se bavi cvećarstvom 84. godine. On smatra da je poredjenje holandskih i kenijskih ruža nepravično jer je za uzgajanje ruža potrebna viša temperatura nego za uzgajanje lala. Ruže čine samo 15% do 20% cveća uzgajanog u Holandiji tvrde zvaničnici festivala, dok deVit ukazuje da u Holandiji postoje idealni uslovi uprave za -- lale...

Prema organizaciji za zaštitu prirodne sredine ”Greenpeace“, staklene bašte izvor su 12% od ukupne količine ugljendioksida proizvedenog u Holandiji. Holandska vlada eksperimentiše sa novim vrstama staklene bašte koje bi trebalo da toplotu -- koju konzerviraju tokom leta uz pomoć neke vrste dinamo mašina -- transformišu u električnu energiju i istu koriste za vreme hladnih zimskih meseci. Ukoliko istraživanja budu uspešna, sledeći korak će biti povezivanje staklenih bašti sa elektroenergetskom mrežom. Holandski stručnjaci kažu da će staklene bašte proizvoditi više struje nego što će trošiti, a sve u korist zaštite prirodne sredine.

XS
SM
MD
LG