Linkovi

Vilijam Koen: Mislim da je nezavisnost Kosova takoreći neizbežna


Posle oštre kritike ruskog predsednika Vladimira Putina na račun američke inostrane politike, nepoverenje koje sve više dominira bilateralnim odnosima izmedju Vašingtona i Moskve priziva u sećanje eru hladnog rata. Oštro protivljenje Rusije planu Vašingtona da razmesti antiraketni odbrambeni sistem u Poljskoj i Češkoj republici najnovije je u nizu spornih pitanja. Bivši američki sekretar za odbranu Vilijam Koen rekao je u razgovoru sa našom koleginicom Majom Draker da je aktivna diplomatija rešenje za sve te izazove.

Glas Amerike: Rusija upozorava da će, ukoliko Amerika stacionira sisteme raketne odbrane u Poljskoj i Češkoj, uzeti te instalacije na nišan. Rusija tvrdi da SAD tim planom narušavaju stabilnost regiona.

Koen: Naši odnosi sa Rusijom su oslabili u poslednjih nekoliko godina. Da smo imali intenzivnije komunikacije u rešavanju spornih pitanja nikada ne bi došlo do tako oštre retorike. Sistem koji SAD nameravaju da razmeste vrlo je ograničen i ima za cilj da nas štiti od otpadničkih država kao što su Severna Koreja i Iran, a ne Rusija ili Kina. Rusija je i onako odavno obznanila da ima raketne sisteme protiv kojih mi nemamo adekvatnu zaštitu. Mislim da Rusija u stvari smatra da joj se ne poklanja dužno poštovanje.

Glas Amerike: Medjutim, ruski ministar inostranih poslova Lavrov je ukazao da lokacija planiranog razmeštaja nije idealna za odbranu Amerike od S. Koreje ili Irana. Šta više, čuju se otpužbe da SAD streme nuklearnoj dominaciji nad Rusijom. Da li smo na pragu nekog novog hladnog rata?

Koen: Jedan hladni rat je bio više nego dovoljan. Moramo da smanjimo nukleare arsenale. Kada sam se povlačio sa položaja bilo je reči o smanjenju sa 6.000 na 2.200 nuklearnih bojevih glava na svakoj strani... Bilateralni kontakti izmedju SAD i Rusije su manjkavi; a mi kao da uzimamo zdravo za gotovo da smo jedina super sila. Predsednik Buš je pokušao da uspostavi dobre odnose sa predsednikom Putinom, ali naša preokupiranost Irakom je tolika da smo zanemarili potrebnu za njegovanjem dobrih odnose sa Rusijom i nekim drugim zemljama.

Glas Amerike: Vi ste bili na čelu Pentagona tokom kosovske kampanje NATO 1999. Kosovo treba da dobije konačni status: Albanic žele nezavisnost i medjuanrodna zajednica ih izgleda u tome podržava, Srbija odbacuje tu mogućnost, a Rusija nagoveštava da će stati na stranu Srbije...

Koen: Mislim da bi to bila greška. Rusija naravno ima svoje veze sa Srbijom ali vlada jako uverenje da Kosovo treba da stekne nezavisnost. Mislim da je nezavisnost takoreći neizbežna. Ne verujem da Rusija i Srbija žele da se vrate vojnoj kampanji. Diplomatija mora da pobedi, nužni razgovori moraju da se obave.

Glas Amerike: A kako biste odgovorili na tvrdju Srbije da se krši medjuanrodno pravo i da joj se otima deo teritorije?

Koen: Ogovorio bih da se to dogadja u okviru Ujedinjenih nacija; to je telo kojem treba da se obrate za rešenje tog pitnja.

Glas Amerike: Albanija, Hrvatska, Makedonija i druge zemlje regiona na putu su učlanjenja u NATO. U čemu je značaj tih balkanskih zemalja za NATO i prednost za njih same?

Koen: Pretnje današnjice su nestabilne zemlje, terorizam, propale države koje izvoze teror. Beneficije članstva u NATOleže u proširenju zone stabilnosti, što uključuje ekonomsku stabilnost i unapredjenje demokratije čime se smanjuje opasnost da terorističke grupe u datoj zemlji puste koren i naruše njenu budućnost... Svi smo mi upućeni jedni na druge mada se razlikujemo po mnogo čemu: boji kože, rasi, etničkoj pripadnosti... Mislim da čovečanstvo ide napred uprkos mržnji, ali pred nama je dug put jer mnogi još uvek radje kopaju nove grobove, umesto da leče stare rane.

XS
SM
MD
LG