Svako ko je 2002. godine u crnogorsko tržište kapitala uložio euro, danas ima preko 220 eura, kaže za naš program Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti koji tvrdi da je crnogorsko tržište kapitala lider u regionu. Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović objašnjava zašto je crnogorsko tržište kapitala prošle godine bilo lider u regionu:
‘’Kapitalizacija na kraju prošle godine bila je dvije milijarde i 440 miliona eura, što je u odnosu na BDP skoro 140 odsto, a osvareni promet je bio 377 milona. U apsolutnim iznosima, upoređujući to sa nekim jakim tržištima, to nije impresivna cifra. Ali, upoređujući je sa bruto domaćim proizvodom u Crnoj Gori, to je preko 22 odsto’’.
Promet na crnogorskom tržištu kapitala lani je bio 377 miliona eura, od čega su stranci u hartije od vrijednosti investirali oko 200 miliona eura. To neminovno nameće utisak o dobrim efektima masovne vaučerske privatizacije:
‘’Masovna vaučerska privatizacija je u centar zbivanja stavila pojedinca. Dakle, pojedinac odlučuje o svojoj imovini-da li da proda, kada da proda, kada da kupi, kako da investira-jednostavno, donosi ekonomske odluke i snosi rizik tih odluka. Mislim da je ono što je nemjerljivo ciframa, a što je najveći doprinos tržišta kapitala- edukacija. Edukacija najšireg sloja crnogorskog stanovništva i dijelom uticaj na promjenu svijesti, na odnos prema profitu. Danas u Crnoj Gori nećete nikoga čuti da kaže ‘prljavi profit’, što je bilo uobičajeno do prije nekoliko godina’’.
Đikanović navodi podatak da je 40 odsto od 400 hiljada gradjana Crne Gore, koji su
dobili vaučere, do sada trgovalo na dvije crnogorske berze. Prošle
godine na berzama ih je bilo više od 114 hiljada:
‘’Koncentracija trgovine nije samo na nekim akcijama, nego je široko disperzovana na sve kompanije kojima se trguje u Crnoj Gori’’.
Bum na crnogorskom tržištu kapitala Đikanović objašnjava institucionalnim okvirom i dobrom zasnovanošću crnogorskog ekonomskog sistema:
‘’…zbog toga što se cio ekonomski system zasniva na liberalnim postavkama, na liberalnoj ekonomiji, što su kapitalne transakcije potpuno liberalizovane, što je poreski tretman veoma povoljan…Konačno, što i Komisija za hartije od vrijednosti, kao regulator tržišta kapitala, potuno sprovodi liberalnu ekonomsku politiku, odnosno, ne miješa se u tržišnu utakmicu. U konkurenciji zemalja regiona, Crna Gora možda ima najmanje barijere za obavljanje biznisa. Vjerovatno su to prepoznali investitori iz okruženja koji ovdje dosta investiraju. Oni ulažu u crnogorsko tržište kapitala i tu zadovoljavaju svoje interese, a svakako i građani koji su dobili vaučere’’.
Đikanović očekuje dalji rast interesovanja za crnogorsko tržište kapitala:
‘’Mislim da će interesovanje rasti i u narednom periodu. Postoji mnogo pokazatelja za to: nedavno je osnovan prvi inostrani investicioni fond sa regionalnom komponentom sa sjedištem u Crnoj Gori i ambicijom da regionalno investira. U proceduri osnivanja su još dva fonda, nekoliko fondova se interesuje za ulaganja u nekretnine-za otvaranje nekretninskih fondova. Dakle, sva infrastruktura pogoduje počinjanju i obavljanju biznisa iz Crne Gore. Mislim da je mnogo povoljnija od bilo koje u regionu, a taj okvir nastaviće da privlači i u narednom periodu’’.