Linkovi

Predsednik Buš brani novu strategiju u Iraku i poziva zakonodavce na nadstranačku saradnju


Predsjednik SAD Džordž Buš održao je svoj sedmi govor o stanju Unije (tekst na engleskom). Prvi put je govorio pred Kongresom u kome većinu čine demokrate.

Za razliku od govora koji je održao, nakon terorističkih napada u SAD, u zimu 2002. godine, kada je njegovu politiku odobravalo 84 odsto Amerikanaca - predsjednik je na Kapitol Hil došao sa podrškom svega 34 odsto sunarodnika.

On je, međutim, stavio do znanja da nema iluzija o tome ko je većina u zakonodavnoj vlasti, rekavši da se politički balans u Kongresu promijenio, ali da su obaveze ostale iste, te da očekuje da će i sa novom većinom sarađivati u najboljem interesu američkog naroda.

Imajući u vidu da je veliki pad popularnosti posledica nezadovoljstva, uglavnom spoljnom politikom njegove administracije, američki predsednik je Kongresu ponudio saradnju na vrlo ambicioznoj unutrašnjo-političkoj agendi.

Predsjednik Buš, tako, želi da se potrošnja benzina u Sjedninjenim državama u narednih deset godina smanji za petinu, uz rapidno povećanje upotreba alternativnih i obnovljivih izvora energije kakav je - primjera radi - etanol.

“Na taj način ćemo za tri četvrtine smanjiti sadašnji uvoz nafte sa Bliskog istoka”, kazao je Buš i dodao da će se novim tehnologijama Amerika osloboditi zavisnosti od uvoznih energenata, ali će se i lakše suočiti sa ozbiljnim izazovom globalnih klimatskih promjena.

Drugi, možda najveći, projekat je uvođenje poreskih olakšica kako bi se Amerikanci ohrabrili da – bilo preko poslodavca, bilo samostalno – uplaćuju zdravstveno osiguranje. Prema tom prijedlogu, pojedincima bi se od poreza odbijalo 7.500, a bračnim parovima 15.000 dolara. Korist bi od toga, kaže predsjednik, imalo 100 miliona Amerikanaca.

Predsjednik je takođe od Kongresa zatražio da produži važenje zakona o obrazovanju u javnim školama, koji se, po njegovoj ocjeni, kao akt koji su podržali i demokrate i republikanci pokazao uspješnim.

I dok je dvostranačka saradnja na ovim i, takođe najavljenim, novim imigracionim zakonima vrlo moguća, tema političkog razmimoilaženja, ne samo sa demokratama već i jednim brojem republikanskih zakonodavaca – svakako je rat u Iraku. A predsjednik Buš ne odustaje od nedavno izložene strategije kojom je najavio slanje dodatnih 21.500 vojnika na ratište u Irak. U obraćanju zakonodavcima predsjednik je to ovako obrazložio:

"Ako se američki vojnici povuku prije nego Bagdad bude bezbjedan, iračku vladu će ukloniti ekstremisti. Sa vojnom komandom sa pažljivo analizirao sve opcije. U konačnom, odlučio sam se za opciju koja ima najviše šansi da uspije. Mnogi u Kongresu razumiju da Amerika ne smije da priušti neuspjeh u Iraku, jer bi posljedice neuspjeha bile mučne i dalekosežne”, ocijenio je predjsednik Buš uz poziv zakonodavcima da stretegiji koju je predočio daju šansu. On je govorio i o ratu protiv terorizma, rekavši da je to dugotrajna generacijska borba i da je zarad pobjede u tom ratu, nadstranačka saradnja u najboljem interesu nacije.

U odgovoru Demokrata (tekst na engleskom), koji je saopštio novoizabrani senator Džim Veb još jednom je izraženo neslaganje sa Bušovom politikom i strategijom. Senator Veb, čiji sin služi u Iraku, rekao je da je Amerika ošamućena cijenom konflikta u Iraku – koju plaća i ljudskim životima i finansijski i svojom reputacijom u svijetu, ali i propuštenim prilikama da se poraze snage međunarodnog terorizma.

“Većina Amerikanaca ne podržava način na koji se vodi taj rat. Ne podržava ga ni većina u vojsci. Potrebna nam je nova politika koja neće biti odstupanje od rata protiv terorizma i koja neće značiti povlačenje i po cijenu da se haos u Iraku nastavi. Potrebna nam je hitno politika koja će se oslanjati na regionalnu diplomatiju, koja će američke vojnike skloniti sa iračkih ulica i koja će uskoro dati formulu kako iz Iraka povući naše borbene snage”, kazao je senator Veb, uz savjet predsjedniku Bušu da se, u nastojanju da riješi ekonomske i probleme u Iraku, ugleda na djela svojih prethodnika - Teodora Ruzvelta i Dvajta Ajzenhauera.

Što se tiče ostalih spoljnopolitičkih prioriteta, predsjednik Buš je u svom obraćanju posebno izdvojio gušenje talibanske pobune u Avganistanu, diplomatske napore Bliskoistočnog kvarteta za uspostavu trajnog mira na “Svetoj zemlji”, zalaganje za denuklearizaciju korejskog poluostrva i obustavu nuklearnog programa u Iranu, ali je rekao da je američka inostrana politika mnogo šira od ratovanja i diplomatije – i da je posvećena borbi protiv gladi, siromaštva i epidemija kakva je epidemija SIDE.

Predsjednik je takođe kazao kako će SAD nastaviti da se zalažu za slobodu na Kubi, u Bjelorusiji i u Burmi, kao i da će nastojati da probudi savjest svijeta kako bi se pažnja posvetila napaćenom stanovništvu sudanske provincije, Darfura.

Kao počasne goste, predsjednik Buš pozdravio je košarkaša Dikembea Mutomboa zbog humanitarnih akcija u Africi, Džulu Ajgner Klark za zalaganja za prava i slobodu djece, narednika Tomija Rajmana za herojstvo u Iraku i Veslija Otrija koji je prije tri sedmice, rizikujući život, spasio jednog mladića od užasne smrti u njujorškom metrou.

No, ovaj će govor o stanju Unije u istoriji ostati zapisan i kao prvi koji je jedan američki predsjednik izložio na zasjedanju kojim je predsjedavala dama – čelnica Predstavničkog doma Kongresa, Nensi Pelosi.

XS
SM
MD
LG