Linkovi

Do 2008. više od polovine stanovnika planete živeće u gradovima


Tokom proteklog stoleća došlo je do istorijskog pokreta globalnog stanovništva – od rasutih ruralnih zajednica prema gusto naseljenim urbanim centrima. Do 2008. više od polovine stanovnika planete živeće u gradovima.

Više od 60 miliona ljudi svake godine se seli u gradove, pretežno u sirotinjska predgrađa u ekim od najsiromašnijih zemalja na svetu, zemalja u kojima je neplanirani i haotični razvoj, naročito u subsaharskoj Africi i južnoj Aziji, već doveo do povećanja gradske sirotinje i širenja divljih naselja. Moli O’Mira Šihan je direktorka projekta ovogodišnjeg Izveštaja o stanju u svetu, publikacije Instituta «Vorld voč» stacioniranog u Vašingtonu.

«Najtačnija procena je da danas otprilike milijarda ljudi u svetu, odnosno jedan od tri gradska stanovnika, živi u slamovima, u uslovima svakodnevne teške borbe za opstanak.»

O’Mira Šihan dodaje da je glavni primer za to Lagos, u Nigeriji, u kojem se stanovništvo nekontrolisano povećava, a infrastruktura propada.

«Zvanične gradske rezerve vode jedva da zadovoljavaju potrebe polovine stanovnika ovog megagrada od deset miliona ljudi.»

Lagos teško da je izuzetak. Gotovo polovini stanovnika afričkih i azijskih gradova nedostaju pijaća voda i sanitarni uslovi, zbog čega godišnje umire milion i šeststo hiljada ljudi. Međutim, nacionalne vlade sporo reaguju, kaže O’Mira Šihan, ističući da je od 1970. do 2000. godine, ukupna svetska pomoć urbanom stanovništvu iznosila oko 60 milijardi dolara, što je svega 4 odsto od bilion i po dolara ukupne pomoći za razvoj.

«Možda još više onespokojava to što pojedine vlade i dalje smatraju gradsku sirotinju problemom koji može da se ignoriše u najboljem slučaju, a u najgorem ga odbacuju.»

Međutim, analitičarka iz Instituta «Vorld voč» tvrdi da pokušaj poboljšanja životnih uslova u gradovima nije beznadežan. Moli O’Mira Šihan kaže da su nezavisne komunalne organizacije i lokalna vlast novi urbani pioniri, koji iniciraju novu politiku i programe.

«Oni pokušavaju da vam pokažu kako možete da napravite klozet, sagradite kuću, radeći ponekad sa vladom, a kada ona neće da sarađuje, pokazuju vladi kako može da postane partner.»

Tako su, na primer, u Karačiju u Pakistanu, stanovnici sa malim prihodom preuzeli na sebe problem opštinske kanalizacije i pomogli da se hiljade domaćinstava priključe na kvalitetnu kanalizaciju. Stanovnici Fritauna u Sijera Leoneu, okreću se urbanom baštovanluku da bi mogli da se ishrane. A u Rižau u Kini, realizovan je projekat montaže pristupačnih solarnih grejača za vodu u gotovo svaku kuću. Koautor Izveštaja o stanje u svetu, Piter Njuman, kaže da su slične ideje vidljive u gradovima širom planete.

«Na lokalnom nivou se odvija neka vrsta revolucije, koja nije uistinu prihvaćena i na nacionalnom nivou. Ljudi žele da izmene gradove u kojima žive.»

Takvo revolucionarno razmišljanje je nadahnulo stanovnike slamova da se organizuju u više od desetak zemalja. Navelo je gradonačelnike u više od 350 američkih gradova da potpišu Sporazum o klimatskoj zaštiti i lobiraju za nacionalnu klimatsku politiku. Ali Institut «Vorld voč» u svom Izveštaju o stanju u svetu upozorava da će sudbina gradova zavisiti od efikasnosti načina na koji vlade u svetu i institucije budu uzvraćale na izazove urbanizacije i posebne potrebe gradske sirotinje.

XS
SM
MD
LG