Linkovi

Pregled najnovijih dostignuća u oblasti nanotehnologije


Mnogi naučnici i futuristi kažu da se svet nalazi na ivici krupnih tehnoloških i medicinskih otkrića, koja bi mogla da naučnu fantastiku pretvore u stvarnost.

Otkrića u tehnologiji na nivou molekula - takozvanoj nanotehnologiji - već se primenjuju u industrijskim proizvodima - od trajnijih tenis lopti, preko odeće koja ne upija tečnosti do bržih kompjutera i novih raketnih goriva. Mnogi eksperti kažu da mogućnost kontrole spajanja molekula u veće strukture radikalno menja neke grane nauke. Profesor Pol Safo, sa Univerziteta Stanford, u Kaliforniji, već više od dve decenije prati tehnološke promene:

”Pedesetih i šezdesetih godina fizičari su sagradili atomsku bombu, odveli nas na Mesec, izumeli mikroprocesor i dali nam revoluciju u oblasti informacija. Sada prelazimo na biologiju i budućnost će pripadati ljudima koji proučavaju žive sisteme i pokušavaju da stvore nove, uz pomoć nanotehnologije. A to će nam omogućiti neverovatne stvari.“

Nanotehnologija je daleko odmakla u medicini. Na Univerzitetu Braun, u Rod ajlendu, istraživački tim neurologa Džona Donohjua sagradio je uredjaj kojim su paralizovani pacijenti uspeli da upravljaju signalima iz sopstvenog mozga i da tako manipulišu predmetima. Jedan od njih uspeo je da otvori elektronsku postu, menja kanale na televizoru i uključuje svetlo u sobi. Profesor Donahju kaže da taj uredjaj predstavlja kombinaciju nekoliko tehnologija:

”Bila su nam potrebna otkrića u elektrotehnici kako bismo mogli da sagradimo sićušni uredjaj sa stotinak elektroda kao dlačice, za primanje signala iz mozga. Takodje je trebalo poznavati mozak i znati gde se mogu uhvatiti signali za pokretanje mišića. Zatim, bili su nam potrebni novi, manji i brži kompjuteri, za interpretaciju tih signala.“

Istraživač na Univerzitetu države Nebraska, Ravi Saraf, izvestio je nedavno o razvoju elektronske kože za robote, dvostruko osetljivije od kože na ljudskom dlanu:

”Roboti su se do sada oslanjali pretežno na sluh i vid, dok osećaj dodira nisu imali. Većina današnjih robota ne možeu da vam pruži čašu vode, jer bi snažniji stisak razbio čašu, a pri slabijem stisku čaša bi im ispala iz ruke.“

Prošle godine, jedan tim istraživača na Nortvestern univerzitetu proizveo je providne tranzistore pomoću kojih je moguće prikazati sliku prividno u vazduhu. Istraživač Tobin Marks kaže da bi takav materijal mogao da nadje široku primenu:

”Instrumenti u automobilu mogli bi da se premeste na vetrobran i da se očitavaju bez spuštanja pogleda sa puta. Moguće je zamisliti vojnika sa naočarima na kojima se projektuju važne informacije. Ili hirurga koji, dok operiše, može da prati šta se dogadja na drugoj strani tela pacijenta.“

Ali mnogi naučnici upozoravaju da će ove nove, snažne tehnologije, sve više uticati na društvo, ekonomiju, politiku, pa i ljudski identitet. Profesor Univerziteta Stanford, Pol Safo, kaže da je tim važnije razviti propise o upotrebi nanotehnologije:

”Lekcije koje su nam dali atomska bomba i nuklearna tehnologija, veoma su instruktivne. Prvo smo izmislili bombu, a tek potom propise kojuma pokušavamo da ograničimo njenu upotrebu. A još ne znamo kako će se ta priča završiti. Isto ćemo uraditi sa ovim novim tehnologijama.“

Profesor Safo ipak kaže kako se slaže sa mnogim ekspertima da će nanotehnologija doneti više dobrih nego loših stvari ljudskom rodu.

XS
SM
MD
LG