Početak naredne godine će donijeti odgovore na brojna otvorena politička pitanja odnosa između EU i balkanskog regiona, kao i završnicu procesa određivanja kosovske budućosti. Novo, njemačko predsjednišvo EU bi trebalo biti svjedok zaključnja Sporazuma o stabilizaciji i pridružvanju Srbije, BiH i Crne Gore, nakon čega bi proces integracija mogao da dokuči novu, kompleksniju fazu.
Evropsku uniju tek očekuju iskušenja - od 1. januara će joj se pridružiti Bugarska i Rumunija, a Slovenija će se uključiti u zonu jedinstvene evropske valute. Sve to u uslovima u kojim još niko sa sigurnošću ne može da predvidi sudbinu prvog evropskog ustava, neophodnog, pored ostalog, i za utvrđivanje buduće strategije proširenja.
Novo, njemačko predsjedništvo Unije je, prema porukama iz Berlina, raspoloženo da u skoro vrijeme vidi Hrvatsku u evropskom društvu, a da nakon toga započne "pospremanje kod kuće". Dakle, ustav, energija, odnosi sa Rusijom, a tek onda i proširenje, priorteti su njemackog predsjedništva koje će u narednih šest mjeseci voditi Uniju.
Kada je riječ o regionu, pitanje Kosova je među onima, koja se ne mogu izbjeći. Šef njemacke diplomatije, Frank-Valter Štajnmajer kaže:
"Za EU je bitno da da bude u tijesnom odnosu sa Kontakt grupom i da govori jednim glasom po pitanju Kosova. Svi zajedno u EU treba da se pripremimo za najveću civilnu misiju, koju je EU ikada preduzela. Inače, samo Savjet bezbjednosti je taj koji će odlučiti, kada će rješenje za status Kosova biti donijeto, a koliko znamo, to još nije utvrdjeno".
Da riješenje kosovske budućnosti neće biti rezultat konsenzusa Beograda i Prištine, uvjeren je član Evropskog parlamenta, Jost Lagendajk, koji u izvještaju Komitetu za spoljne poslove najavljuje da će EU imati uskoro posla sa Kosovom "ograničenog suvereniteta".
"Naravno da ne znam šta će da uradi gospodin Ahtisari, ali ako osluškujete glasove koji dolaze iz Beograda i Prištine, shvatićete da će biti izuzetno teško da se sačini bilo kakav prijedlog, koji bi zadovoljio obje strane. Na Ahtisariju je da da prijedlog koji će se moći ostvariti u praksi, ali nemam iluzija da će to biti uz konsensus dvije strane. Dakle, on bi mogao izaći sa prijedlogom koji će, najvjerovatnije, biti na istoj liniji kao moj radni dokument, ali, naravno, njegov zadatak je da bude precizniji po pitanju ograničenog suvereniteta", rekao je Lagendajk.
On je uvjeren da će, nakon određivanja statusa, "kosovski primjer" biti instrumentalizovan širom svijeta, za različite potrebe. Najbliži primjer - Repubika Srpska.
"Ne postoji Rezolucija UN-a o RS-u, Republika Srpska je sasvim jasno dio BiH i mislim da Evropa i medjunarodna zajednica snažno zastupaju takvo gledište. Dakle, uz moje razumjevanje da ljudi žele da instrumentaliziraju kosovsko pitanje, mislim da bosanski Srbi nisu u pravu - oni su dio BiH, konačni status Kosova tek treba da se utvrdi, to su iz temelja različite situacije", ističe Lagendajk.
Gledajući iz briselskog ugla na region Zapadnog Balkana, Evropljani, ostavljajući prostora za pokušaj uspostavljanja vlastitog ustava i mehanizma efikasnog funkcionisanja, poručuju da se nadaju da će i Srbija, BiH i Crna Gora za vrijeme njemačkog predsjedništva zaključiti Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju. U tom smislu apeluju da se dobro poznate obaveze o refomama ispune, kako bi države regiona mogle da započnu sa kandidatskim procesom koji će biti zahtjevniji, ali i konretniji korak prema punom članstvu u EU.