Linkovi

Spor oko Kipra najnovija prepreka u nastojanju Turske da se priključi EU


Ministri inostranih poslova država Evropske unije iduće nedelje u Briselu treba da razmotre mogućnost uvođenja kaznenih mera Turskoj, zbog toga što nije otvorila svoje aerodrome i luke za kiparske avione i brodove.

Izvršno telo Evropske unije, Evropska komisija, odlučilo je da preporuči delimičnu suspenziju pregovora sa Turskom o pridruženju Uniji. Dugogodišnji pregovarač za učlanjenje Turske u Evropsku uniju, penzionisani ambasador Temil Iskit, priznaje da Turska nije ispunila pismeno obećanje da će otvoriti aerodrome i luke za kiparske Grke, ali ističe da Evropska unija takođe nije ispunila usmena obećanja da će ukinuti ekonomski embargo turskom severnom delu Kipra što, kako je rekao, Unija i ne može da učini zbog protivljenja kiparskih Grka. Takođe, u Turskoj je široko rasprostranjeno osećanje da je ovaj najnoviji spor oko Kipra samo još jedan izgovor da se Turska ne primi u Evropsku uniju. Ambasador Iskit kaže da postoji velika nelagodnost u Evropskoj uniji povodom članstva Turske.

”Turska je veoma velika i to muslimanska zemlja. Stoga postoje kulturne predrasude. Kipar je postao izgovor kojim se zaklanjaju te predrasude i činjenica da će, kad Turska pristupi Evropskoj uniji to veoma izmeniti uniju.“

Međutim, takva promena ne mora da bude negativna, kaže politički sociolog Dogu Ergil sa Ankarskog univerziteta u Ankari, koji kaže da, posle svega, ni evropski dugoročni izgledi nisu tako ruzičasti.

”Evropa je ekonomski gigant, ali politički osrednji centar moći, dok je u vojnom smislu patuljak.“

Ergil smatra da Evropa pokušava da se distancira od NATO-a kao jedinog izvora zaštite i ističe da bi Turska sa svojom velikom, dobro uvežbanom vojskom i ekonomskim potencijalom, definitivno mogla da bude dobitak.

”Potrebna im je Turska za odbranu Evrope. Takođe, Turska je veliko tržište i ima veoma vitalno stanovništvo. Populacija Evrope je ostarela i smanjuje se. Stoga smatram da će Turska pružiti ljudstvo i ekonomsku dinamiku koji su Zapadu potrebni.“

Ergil pak ističe da Turska još nije spremna za takvu ulogu i da mora da nastavi političke i ekonomske reforme pre članstva u Evropskoj uniji. Procenjuje se da će pregovori o učlanjenju trajati više od deset godina, što će Turskoj pružiti vitalnu inicijativu za modernizaciju i liberalizaciju političkog i ekonomskog sistema. Nisu pak svi Turci za pridruženje Evropksoj uniji. Politički analitičar Hasan Unal sa Univerziteta Bilkent u Ankari, koji pripada evroskepticima, ukazuje na razlike između Turske i drugih članica Unije i smatra da Turska neće imati mnogo koristi od tog članstva.

”Neće nas novac Evropske unije učiniti uspešnim. Pored toga, izvor bogatstva Evropske unije je sada presušio. Moramo razumeti da članstvo u Uniji nije više korisno kao što je bilo 1960-ih, sedamdesetih ili osamdesetih godina.“

Unal se zalaže za sporazum o specijalnom partnerstvu između Turske i Evropske unije, a ne punopravno članstvo. Ambasador Temel Iskit se ne slaže i smatra da tu postoji obostrana korist i za Tursku i za Evropsku uniju. Iskit takođe ističe da je Turska davno donela stratešku odluku da su joj interesi na Zapadu i dodaje da svakodnevna politika neće omesti ostvarenje tog dugoročnog cilja.

XS
SM
MD
LG