Linkovi

Njujork se smatra kulturno raznovrsnim gradom i bastionom trpeljivosti


Međutim, manje obavešteni bi se iznenadili kada bi saznali koliko je taj grad na početku bio drugačiji.

Otkriće jednog afričkog groblja na jugu Menhetna, 1990, dovelo je do novih istraživanja istorije ropstva u gradu Njujorku. «Podeljeni Njujork: ropstvo i Građanski rat», naslov je završnog nastavka godišnje serije izložbi o ropstvu u Njujorškom društvu istoričara, kojim je obuhvaćen period od 1818.do završetka Građanskog rata 1865. Autor izložbe, istoričar Džems Horton, kaže da se često potcenjuje važnost ropstva za ekonomiju severnih i južnih država.

«Jedna od stvari koje možete da vidite na ovoj izložbi, jeste da je ropstvo bilo u središti američkog života. Imalo je centralni značaj za američku ekonomiju. Decenijama pre Građanskog rata, robovi su gajili pamuk, a on je bio osnova najvećeg dela američke ekonomije…»

Pamuk koji su na jugu gajili robovi, na posletku je činio više od 60 odsto ukupnog američkog izvoza u Evropu. Najveći deo tih pošiljki je prolazio kroz njujorška pristaništa, a njujorški trgovci su zarađivali 38 centi na svaki dolar zarađen na pamuku. Horton kaže da niz originalnih dokumenata i predmeta prikazanih na izložbi pokazuje da je Njujork imao dvostruki identitet - kao centar pokreta protiv ropstva i kao važan finansijski pokrovitelj ropstva, zbog komercijalnih veza sa južnim robovskim državama.

«Ovo je priča o Njujorku, ali s obzirom da je Njujork toliko važan za samu zemlju, to je priča i o zemlji i njenom razvoju. Priča koja počinje velikim američkim suprotnostima.»

Posetioci izložbe pored ostalog mogu da vide da su Njujorčani, na svim predsedničkim izborima od 1832. do ’68, ubedljivo glasali za demokratske kandidate, koji su bili za ropstvo. Predsednica Društva istoričara, Luiza Mirer, kaže da izložba uzdrmava liberalnu sliku o Njujorku.

«Postoje dva glavna trenda u Njujorku početkom i sredinom 19. veka. Jedan od njih je svakako ono što bismo danas prepoznali kao njujorški liberalizam, odnosno širenje i razvoj pokreta protiv ropstva. Ali ono što uistinu dovodi u pitanje liberalnu tradiciju Njujorka i načina na koji sebe vide sami Njujorčani, jeste činjenica da Njujork nikada nije glasao za Linkolna. Mnogi Njujorčani su zbunjeni kada je reč o ukidanju ropstva.»

Pamuk je bio toliko važan za njujoršku ekonomiju, da je 1861. gradonačelnik Fernando Vud predložio da grad proglasi nezavisnost i od severa i od juga, da bi sačuvao ulogu glavne luke za oba regiona. Zategnutost između trgovine i savesti u Njujorku otkrivaju istorijski dokumenti, interaktivni prikazi i predstave u kojima se prikazuju obe strane rasprave o ropstvu. Posetioci mogu da saznaju o nekim istaknutim crnim Njujorčanima iz 19. veka, kao što je Džems Mekjun Smit, prvi crni lekar i kandidat za politički položaj u državi Njujork. Još jedna istaknuta Njujorčanka, Elizabet Dženings, opisuje se na izložbi kao «Roza Parks 19. veka». Pošto je najpre odbila da izađe iz železničkog vagona rezervisanog za belce, ona je tužila kompaniju sudu i – dobila spor. Premda je prošao gotovo jedan i po vek od američkog Građanskog rata, pitanje ropstva je i dalje važna tema u Sjedinjenim Državama, a jedan od ciljeva njujorške izložbe je da dodatno razjasni jedan od najtragičnijih perioda američke istorije.

XS
SM
MD
LG