Ministari unutrašnjih poslova nemačkih saveznih pokrajina doneli su odluku da od 190.000 stranaca koji u zemlji borave bez pravno regulisanog statusa i imaju tretman „tolerisanih“ osoba, u Nemačkoj mogu da ostanu oni koji imaju posao.
Zelena i leva opozicija, kao i humanitarne organizacije oštro su kritikovale ovo rešenje, jer se odnosi samo na 20.000 ljudi. Među osobama sa statusom “tolerisanih” nalazi se velki broj ljudi sa područja bivše Jugoslavije koji su u Nemačku stigli kao izbeglice ili “azilanti” u vreme ratova devedesetih godina.
Danas usvojeno rešenje predviđa da svi ostali ljudi koji imaju status „tolerisanih lica“ do 30. septembra 2007. mogu da traže posao. Ako potom imaju ili dokaz da rade ili obećanje poslodavca da će ih zaposliti, mogu da dobiju dozvolu boravka. Stranci u statusu „tolerisanih“ do sada su imali teškoća u traženju posla, jer su Nemci i građani EU na biroima za zapošlajvanje uvek imali prednost. Sada će im pak biti omogućeno da posao traže i mimo biroa.
Ovo rešenje odudara od kompromisa o kojem su se saglasila vođstva stranaka vladajuće konzervativno-socijaldemokratske koalicije i koje predviđa da samci posle osam i porodice posle šest godina „tolerisanog“ boravka u Nemačkoj mogu da ostanu. No, za deo konzervativnih političara ovo rešenje išlo je predaleko, jer su smatrali da će stranci opteretiti nemački socijalni sistem.
Pri tome, kako naglašavaju i socijaldemokrate, „tolerisani“ stranci su već integrisani u nemački socijalni sistem i planirano rešenje bi mnogima koji sada primaju socijalnu pomoć olakšalo dobijanje posla i ubrzalo integraciju. Od 190.000 “tolerisanih”, čak 100.000 njih u Nemačkoj je duže od deset godina. Ti ljudi žive u stalnom strahu da li će im privremene dozvole boravka biti produžene ili će biti proterani u zemlje.
Politika prema strancima velikim delom je u nadležnosti federalnih jedinica, koje imaju u nizu oblasti velika ovlašćenja i preko gornjeg doma parlamenta, Bundesrata, mogu da blokiraju i krupne odluke savezne vlade i Bundestaga.
Današnja odluka bila je deo obaveza koje proističu iz nemačkog članstva u EU. Smernice EU vezane za politiku prema strancima i politiku azila, sa čijim sprovođenjem Nemačke već godinama kasni, zabranjuju da stranci dugoročno žive u statusu pravne neizvesnosti. Prema procenama organizacija za ljudska prava, u Nemačkoj pored 190.000 “tolerisanih”, ilegalno živi još oko milion stranaca.