Ekspertski tim za ekshumacije iskopao je iz grobnice Snagovo posmrtne ostataka 70 žrtava maskara u Srebrenici, kazao je agenciji Frans pres šef tuzlanskog odjeljenja za traženje nestalih pri Federaciji BiH, Murat Hurtić. On vjeruje da, na osnovu pronadjenih posmrtnih ostataka, može da se zaključi da su žrtve "prethodno sahranjene na nekom drugom mjestu, a da su leševi naknadno prebačeni" u Snagovo. O traganju za neslatim i iskopavanju posmrtnih ostataka žrtava srebreničkog masakra bilo jke riječi i ovdje, na Kapitol Hilu,
Šef bosanskohercegovačke komisije za traženje nestalih, Amor Mašović, rekao je na pretresu koji je organizovan pred Odborom za bezbjednst i saradnju u Evropi, kako se nada da će u narednih 5 do 6 godina, biti otkriveno još 180 do 200 grobnica, kao i te da će uz nastavak pomoći Međunarodne komisije za nestale, problem traganja za nestalim licima u BiH biti riješen za oko osam godina. Amor Mašović je na pretresu rekao da je do sada identifikovano više od 8 hiljada žrtava, među kojima su 2.500 – žrtve masakra u Srebrenici. Mašović je rekao i da poseban problem predstavlja činjenica da se posmrtni ostaci jednog tijela pronalaze u više zasebnih grobnica.
Kopredsjedavajući kongresnog Odbora za bezbjednost i saradnju, republikanac Kristofer Smit rekao je u uvodnom izlaganju da se, uprkos pokušajima zataškavanja, sve žrtve moraju identifikovati, a počinioci i odgovorni za gnusne zločine, kakav je bio masakr u Srebrenci - moraju izvesti pred lice pravde. Za Glas Amerike kongresmen Smit pojašnjava:
“Nikada ne smijemo zaboraviti, jer je zaborav pozivnica da se ovako nešto ponovi u budućnosti.”
Na pretresu je prikazan i dokumentarni film – Marš smrti – koji, po riječima kongresmena Smita predstavlja “jeziv, ali nužan podsjetnik na patnju u Srebrenici”. Smit se nada da će pripadnici svih etničkih zajednica iz cijelog svijeta biti u mogućnosti da pogledaju ovaj film i iz njega izvuku pouke.
Kao jedan od najvećih zagovornika poštovanja ljudskih prava u svijetu, kongresmen Smit za Glas Amerike ponavlja da je neophodno da se Radovan Karadžić i Ratko Mladić nađu iza rešetaka Haškog pritvora.
Jasno je da im se mora suditi pred Haškim tribunalom i da ostatak života provedu u zatvoru ako se ustanovi da su krivi, a ja lično smatram da postoje brojni dokazi za to.
Smit očekuje i da Beograd učini više kako bi se Mladić suočio sa pravdom. Razbojnici kao što je Mladić ne bi trebalo da budu prihvaćeni bilo gdje na planeti, kaže Smit.
Na pretresu su govorili i Ewa Klonowska, forenzičar Međunarodne komisije za nestale, ambasador BiH U Vašingtonu Bisera Turković i bivši američki ambasador u Sarajevu Kliford Bond.