Linkovi

Osvrt na dve reforme koje je odobrila Generalna skupština UN


Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan, koji uskoro odlazi sa položaja, zalagao se za reformisanje te institucije tokom čitavog svog desetogodišnjeg mandata.

Saradnik Glasa Amerike Andre de Nesnera osvrnuo se na dve reforme koje je odobrila Generalna skupština UN-a - jednu vezanu za mirovne snage i drugu za pokušaj sprečavanja genocida i teških kršenja ljudskih prava.

Ujedinjene nacije su angažovane u 18 mirovnih misija širom sveta. Više od 90 hiljada vojnika i propratnog osoblja je angažovano na Kipru i Kosovu kao i u Zapadnoj Sahari, Gruziji, Liberiji i na Haitiju. Mirovni čuvari Ujedinjenih nacija, takozvani ”plavi šlemovi“, igraju veliki broj uloga, uključujući praćenje mirovnih sporazuma, nadgledanje izbora i obezbedjenje pomoći za rekonstrukciju. Bivši generalni podsekretar Ujedinjenih nacija Brajan Urkhart kaže da je odgovornost mirovnih čuvara od ključne važnosti, ali da je ograničena.

”Jedan od problema je da su Ujedinjene nacije često bile veoma uspešne u mirovnim operacijama, ali su imale tendenciju da napuste poprište nemira posle čega bi to područje ponovo zahvatila neka vrsta nasilja ili korupcije, što bi misiju učinilo neuspešnom.“

U nastojanju da proširi ulogu Ujedinjenih nacija u post-konfliktnim oblastima, generalna skupština je osnovala novu Komisiju za izgradnju mira. Ta komisija od 31člana će proširiti ulogu Ujedinjenih nacija van mirovnih operacija kako bi pomogla zemljama u veoma teškoj tranziciji ka miru, nakon gradjanskog rata. Stručnjaci navode da će to značiti pomoć zemljama u nizu oblasti - od reforme policijskih snaga, preko pomoći u kreiranju nacionalne armije i pomoći u izgradnji efikasnijih vladinih institucija, do formiranja političkih starnaka i pomoći u osnivanju nezavisnih i odgovornih medija. Analitičari kažu da će za sve to biti potrebno vreme, ali dodaju da je osnivanje ove komisije važan korak u pomaganju zemljama da se oporave od razornih gradjanskih ratova. Stručnjaci takodje navode da su se članice svetske organizacije složile o važnom principu: da se interveniše u slučajevima genocida ili etničkog čišćenja. Taj je princip poznat kao odgovornost zaštite. Kako onda doktrinu odgovornosti zaštite sprovesti u delo? Majkl Dojl je savetnik generalnog sekretara, Kofija Anana:

”Na nivou principa ili doktrine, to je dobar korak napred. Ali u praksi stvari još nisu rešene. Sada je pred nama slučaj Darfura, gde se tehnički i pravno odvija genocid, etničko cišćenje, silovanja, ubistva i sve druge vrste zlostavljanja . Videćemo da li će Savet bezbednosti intervenisati i ispuniti nove odgovornosti koje je identifikovalo čitavo članstvo svetske organizacije. Još to ne znamo.“

Tokom protekle tri godine, sudanske snage i pro-vladine arapske paravojne snage bore se sa pobunjeničkim grupama u Darfuru, pri čemu je Kartum optužen za ratne zločine protiv crnačke populacije. Do sada je Sudan sprečavao ulazak snaga UN-a u Darfur. Stručnjaci navode da je od ključne važnosti da medjunarodna zajednica na delu prikaže novi princip odgovornosti prema njihovoj zaštiti.

XS
SM
MD
LG