Linkovi

Rundšau: Srbima ponuditi nešto da ne padnu u ruke Putina


Zapadne diplomate olako potcenjuju zaoštravanje do kojeg je došlo sa referendumom o novom srpskom ustavu, kojim se "otvara međunarodno-pravni spor koji bi mogao da
bude materijal za novi hladni rat", piše danas u opširnom komentaru povodom referenduma u Srbiji dnevnik "Frankfurter rundšau".

Taj dnevnik navodi i da Zapad, ako ne želi da "Srbi padnu u ruke ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, mora da im nešto ponudi". List primećuje da "kao što ni Nemci posle Drugog svetskog rata nisu hteli da prihvate gubitak Šlezije, Pomeranije i Istočne Pruske, tako ni Srbi danas ne žele da prihvate gubitak Kosova".

"Kao svojevremeno Nemci, i Srbi sada pokušavaju da se politički i međunarodnopravno zabarikadiraju, između ostalog novim ustavom. Decenijama se nijedna srpska vlada neće usuditi da službeno dopusti da Kosovo bude nezavisno. Opozicija u Beogradu je već zahtevala da Beograd prekine diplomatske odnose sa svim zemljama koje priznaju nezavisno Kosovo", piše "Rundšau".

List podseća da "ova ideja potiče direktno iz Bona iz vremena ranih šezdesetih" i da je u istoriju ušla kao Halštajnova doktrina. Tada je naime, Savezna Republika Nemačka obustavila diplomatske odnose sa zemljama koje su međunarodno priznale socijalističku Nemačku Demokratsku Republiku.

"Zapadna diplomatija opušteno reaguje na zaoštravanje u Srbiji, ali to je pogrešno. Ono što čini da se Kosovo uzdigne iznad regionalnog značaja, jeste činjenica da Rusija i zapadne sile imaju različite odgovore. Službeno još važi formula po kojoj Srbi i Albanci treba da se saglase o kompromisnom rešenju. Ali, od nedelje je jasno da tako neće biti", smatra nemački list.

U komentaru se podseća da su SAD nagovestile da će Kosovo priznati, čak i ako Rusi u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija budu protiv toga. Navodi se da će "najkasnije u tom trenutku UN, kada je o balkanskom pitanju reč, biti pod istom blokadom pod kakvom su bile u posleratno vreme kada je bilo reči o politici prema Nemačkoj".

"Između Moskve i Zapada sada je pitanje kako će se podeliti sfere uticaja, kao u vreme Hladnog rata. Za Kosovo zaista nema drugog rešenja izuzev nezavisnosti. Srbija je pokrajinu na duge staze izgubila. Ma kako bila fino urađena, konstrukcija koja treba da obezbedi pravni krov nad Srbijom i Kosovom neće funkcionisati, kao što zagovornici otcepljenja s pravom i ističu", ukazuje "Rundšau".

U komentaru se ocenjuje da ni Moskva, čak ni Beograd nemaju smislenu alternativu nezavisnosti. Navodi se da je "problem u tome što Moskvi alternativa za Kosovo zapravo i nije potrebna", jer je "nejasna, provizorna situacija koju bi proizvelo rusko 'ne' u trenutku upravo ono što odgovara ruskim interesima".

"Otvoreno kosovsko pitanje ostaje zalog za eventualne sukobe sa Vašingtonom. Rusija bi se time etablirala kao sila zaštitnica Srbije. Beograd više ne bi mogao da se upušta u odnose sa EU, a da ne pita Moskvu. Brisel bi pak morao da se konfrontira sa Moskvom, ako bi jednog dana u EU hteo da primi Kosovo", ocenjuje list.

Navodi se da bi Amerikanci mogli da "budu ravnodušni prema tomsukobu, jer će na Kosovu ionako biti vojno prisutni, a u Srbiji nemaju nikakve interese", ali EU "mora da ima jasne odnose na Balkanu". Pri tome bi "sa blokadomu UN i Beogradom koji zavisi od Moskve, strategija širenja EU na istok bila okončana".

"Srbija bi pak, kao u vreme Slobodana Miloševića, bila brana za sve evropske ambicije na jugoistoku. Ova opasna suituacija može da se razreši samo u samom regionu. Srbiji mesto u sferi uticaja Moskve treba mnogo manje nego članstvo u EU. A ko ne želi da Srbi padnu u Putinove ruke, mora nešto da im ponudi", zaključuje "Rundšau".

XS
SM
MD
LG