Linkovi

Vlada Malavija dala odobrenje Madoni da usvoji jednogodišnjeg dečaka


Vest da je pop zvezda Madona rešila da usvoji dečaka iz afričke države Malavi pozdravljena je zbog skretanja pažnje na sve veći broj siročića u Africi i drugim siromašnim delovima sveta.

Medjutim, taj potez je izazvao i kritike, jer borci za dobrobit deteta usvajanje smatraju najmanje poželjnim rešenjem.

Borci za dobrobit dece ističu da je Madonina poseta Africi pomogla da se pažnja svetske javnosti skrene na milione dece u zemljama u razvoju, koja ostaju siročad zbog siroaštva, ratnih sukoba ili side. Medjutim, oni brinu da odluke slavnih parova da usvoje decu mogu da skrenu pažnju od drugih, boljih rešenja.

Vlada Malavija u načelu je dala odobrenje Madoni da usvoji jednogodišnjeg dečaka čija je majka umrla od komplikacija za vreme porodjaja. No, specijalista za dečija prava iz organizacije «Plan Malavi» Martin Nkuna, izražava mišljenje koje preovladjuje medju borcima za dobrobit dece - da je za decu najbolje da rastu u sredini gde su rodjena.

«Pogledajmo psihološke posledice odvodjenja deteta iz njegove ili njene kulturne sredine. Samo izmeštanje deteta u drugu kulturu kasnije će izazvati niz problema u njegovom razvoju.»

Džeki Skuman je izvršni direktor južnoafričke organizacije Kotlends, koja radi sa siročićima čiji su roditelji umrli od side. Ona kaže da nema mnogo dugogodišnjih istraživanja o posledicama usvajanja dece iz različitih kultura ili krajeva sveta.

«Kod usvojene dece, kako rastu, uvek se javlja niz emotivnih pitanja. Još nismo sigurni da li bi ta deca možda više volela da su ostala u svojoj zemlji, kod nekog člana svoje šire porodice.»

Statistike o medjunarodnom usvajanju nisu potpune, ali podaci Stejt Departmenta pokazuju da se broj dece iz inostranstva koje su usvojili Amerikanci utrostručio tokom 90-ih, da bi 2001. dostigao cifru od blizu 20,000. Većina dece je poticala iz istočne Evrope i Azije, ali se sve više usvajaju siročići iz Afrike. Džeki Skuman ističe da većina parova želi da usvoji malu bebu, i da je zbog toga teško udomiti decu stariju od godinu dana.

«Ako dete ne može da nadje porodicu, pa može ili da živi u nekoj instituciji, ili pod nadzorom starije braće ili sestra koji su i sami deca, verujem da se potencijalni problemi usvajanja i prelaska u drugačiju kulturu mogu lakše prevazići od problema odrastanja u domu za siročad».

Ratovi i virus side su dramatično uvećali broj siročadi u zemljama u razvoju. Zajednice koje su se tradicionalno starale o svojim siročićima više nisu imale mogućnosti da brinu o njima, ili to nisu želele zbog straha od aids-a. Medjutim, predstavnik inicijative Nada za afričku decu, Bil Filbrik, kaže da je ključni uzrok krize – siromaštvo.

«Mislim da treba da se koncentrišemo na to kako da ojačamo kapacitete zajednica, da omogućimo porodicama da zadrže decu koja su ostala bez roditelja i staraju se o njima».

Borci za dečija prava priznaju da će deca koju usvoje bogate porodice imati mnoge prednosti, uključujući i mogućnost da se vrate u zemlju porekla i upoznaju preživele članove svoje porodice ukoliko to žele. Ipak, Filbrik poziva slavne ličnosti koje se spremaju na usvajanje da uoče uzroke stanja koje su zatekli u nekoj zemlji, i skrenu pažnju na njih. Madona je navodno obećala tri miliona dolara pomoći deci, od kojih su mnoga inficirana HIV-om, preko svoje humanitarne organizacije «Razvoj Malavija». Druge slavne ličnosti osnovale su škole i sirotišta. Pa ipak, dečiji aktivisti kažu da su sume koje se doniraju nedovoljne zbog sve većeg broja dece bez roditelja, u zajednicama koje ne mogu da vode računa o njima.


XS
SM
MD
LG