Linkovi

Fulbrajtov program obogatio živote 275.000 stručnjaka iz SAD i sveta


Fulbrajtov program, inicijativa pokojnog američkog senatora Vilijema Fulbrajta, proslavio je u avgustu šest decenija postojanja. Povodom tog jubileja, u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike, udovica senatora Fulbrajta, Herijet Mejer Fulbrajt govori o razvoju programa, tome zbog čega je on danas važniji nego ikada, i prenosi svoje utiske iz posete Srbiji pre nekoliko godina. U proteklih 60 godina, Fulbrajtov program obogatio je živote više od 275.000 stručnjaka iz SAD i sveta. Program je spostavljen zakonom koji je 1946. godine u Kongresu predložio senator iz Arkansaza, Vilijam Fulbrajt. Herijet Mejer Fulbrajt, udovica senatora Fulbrajta i nezvanični ambasador programa, danas živi u Arlingtonu u Virdžiniji i iz kuće koja je ujedno Centar Vilijama i Herijet Fulbrajt nastavlja nasledje svog muža.


Herijet Mejer Fulbrajt: Ideja za ovaj program prvi put je pala na pamet mom suprugu dok je u Senatu držao pretrese o dugoročnim efektima atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki. Ono što je čuo od lekara, biologa, psihologa o posledicama bilo je tako zastrašujuće da je smatrao da se mora učiniti nešto da bi se sprečio III svetski rat. Posle više meseci razgovora sa svima koji su hteli da ga slušaju, počeo je da uvidja da je njegovo iskustvo, kada je kao nosilac Rhodes stipendije boravio u Britaniji, promenilo njegov život, i poželeo je da pomogne budućim potencijalnim liderima da upoznaju druge kulture, dovoljno dugo borave u njima da ih zaista razumeju, i uvide da postoje različiti načini života i društvene interakcije koji su podjednako validni. On je mislio da će, u tom slučaju, kada postanu lideri, oni probati da koriste reči umesto metaka da bi komunicirali.

Fulbrajtov program smatra se efikasnom i prestižnom formom javne diplomatije. Herijet Fulbrajt se slaže sa ocenom da on ima poseban značaj u današnje vreme, u promenjenom svetu posle 11. septembra 2001, koji karakterišu nepoverenje, strah i nasilje.


Herijet Mejer Fulbrajt: Program je zaista sada važniji nego ikada, jer, kao što i sami znate, postoji sve izraženije osećanje opasnosti širom sveta, i time je još važnije da se razbije nerazumevanje izmedju različitih kultura. Ponekad je naučnicima i stručnjacima iz inostranstva teško da dodju u SAD, nadam se da sada postaje lakše, čujem da se ulažu ozbiljni napori da se stranim stručnjacima olakša ulaz, ali zbog pojačanih uzbuna i straha od štete koju bi neko ko dolazi iz inostranstva mogao da nanese, gostujući stipendisti često osećaju da im je privatnost narušena, i to je uznemirujuće. Ja se molim za to da će dovoljno ljudi, kada dodju u SAD, prevazići to osećanje i razumeti da je iskustvo koje stiču vredno svega toga.

Sponzor Fulbrajtovog programa je Biro za obrazovanje i kulturna pitanja američkog Stejt Departmenta, a godišnje se dodeljuje oko 6.000 stipendija. U programu razmene učestvuju stručnjaci iz više od 150 zemalja sveta. A šta je zajednički imenitelj svih «fulbrajtovaca»?

Herijet Mejer Fulbrajt: Bez obzira na njihovo poreklo, iznad svega postoji jedna izuzetna radoznalost, oni su svakako intelektualna elita jer su izabrani medju velikim brojem kandidata. Oni su uz to hrabri ljudi, često sam im govorila da je potrebna velika hrabrost da se napusti udobnost i ušuškanost društva u kome ste živeli, poznatih ljudi, jezik koji dobro znate, i da odete u drugu zemlju sa stranim jezikom i veoma različitim idejama i ponekad rizikujete da budete predmet podsmeha zbog svojih grešaka. Pa opet, postoje stotine ljudi koje bi želele da odu, ali ne odu ili ne mogu.

Angažovanje u programu je Herijet Fulbrajt odvelo u sve delove sveta. Izmedju ostalog, pre dve godine je posetila i Srbiju, gde je prisustvovala obeležavanju 40 godišnjice postojanja Fulbrajtovog programa u zemljama bivše SFRJ.

Herijet Mejer Fulbrajt: Bila je to divna zemlja, veoma sam uživala u poseti, u duhu ponosa koji sam zapazila kod svojih sagovornika, ponos i na sopstvenu zemlju i na činjenicu da su mnogo putovali po svetu. Intelektualci i umetnici se ponose svojom kulturom, inače oni su mi dali ovaj prsten koji nosim sa zadovoljstvom, ljudi često komentarišu kada ga stavim, jer je veoma neobičan i upečatljiv, i da, često ga nosim. U Beogradu je bila održana velika konferencija o Fulbrajtu i obrazovnim razmenama i bila sam impresionirana ne samo njihovim znanjem, nego i strašću sa kojom su govorili o značaju medjunarodne razmene.

Prema rečima Herijet Fulbrajt, susret ljudi iz regiona nekoliko godina posle rata je primer kako razmena znanja i stručnost prevazilaze nasledje sukoba iz prošlosti.

Herijet Mejer Fulbrajt: Atmosfera je bila veoma srdačna. Kada se razgovara o idejama, posebno onima vezanim za nečiju profesiju, to nije tako emotivna tema, nabijena emocijama i predstavama sa kojima ste odrasli, o kojima su vam govorili bake i dede, i zato ljudi mogu da budu otvoreniji prema idejama koje se izražavaju, i imaju više razumevanja za različite ideje drugih ljudi, i to je ono što sam ja videla u Beogradu.

U nedostatku Fulbrajtove komisije, u Srbiji se prijavljivanje za stipendije obavlja preko američke ambasade u Beogradu. Kada je reč o selekciji kandidata, Herijet Fulbrajt ističe da program ima rigorozan sistem odabira, sa volonterskim revizorskim komisijama što je garancija da će biti izabrani kandidati koji to zaslužuju. Fulbrajtov program je kulturološko-diplomatska inicijativa koja nije stranačke prirode, i uživa podršku i Republikanaca i Demokrata. Herijet Fulbrajt pitamo kakva je budućnost programa?

Herijet Mejer Fulbrajt: Program ima sigurnu budućnost, u postojećem obimu. Ne sumnjam da će se program nastaviti, jer je suviše važan za sve zemlje u kojima postoji. Mislim, medjutim, da bi mogao i morao da bude udvostručen, jer tu se radi o razmeni ideja, koje obezbedjuju da izbegnemo nesporazume koji stvaraju neprijateljstva i konflikte koji se često dešavaju u svetu.

XS
SM
MD
LG