O početku saradnje Srbije sa Kongresnom bibliotekom, fondu srpskih knjiga i materijala u toj instituciji, ko ih sve koristi i sa kojom svrhom, kolega Branko Mikašinović, razgovarao je sa bibliotekarom za nabavku knjiga i saradnju sa bibliotekama u Srbiji, Milišom Petronijevićem.
Petronijević: Godina koji se uzima kao početak saradnje Srbije sa Kogresnom bibliotekom jeste 1857, jer se zna tačno i pouzdano da je prva knjiga, a to je bila «Gramatika» Vuka Karadžića, koja je štampana u Lajpcigu.
Glas Amerike: Iz kojeg razloga je važno da srpske knjige budu u zbirci Kongresne biblioteke?
Petronijević: Ne samo što je najveća biblioteka na svetu, već i zato što daje najduži vek trajanja knjigama i drugom materijalu.
Glas Amerike: Ko sve koristi srpske publikacije i knjige koje se nalaze u biblioteci?
Petronijević: Za srpske knjige i publikacije veliko je interesovanje studenata širom Amerike i širom sveta. Onda istoričari, naučnici i kongresmeni.
Glas Amerike: Iz kojeg razloga, srpske knjige koriste recimo - studenti, a iz kojeg - kongresmeni?
Petronijević: Svi koji se bave slavistikom, ili srpskom istorijem, najbolje podatke, koji su im potrebni za izučavanje, mogu da nađu u biblioteci. Kongresmeni su zainteresovani za naše knjige iz devedesetih godina, u vreme raspada Jugoslavije, političkog previranja, i rata koji je bio u tim predelima.
Glas Amerike: Da li je i u kojoj meri je vlada Srbije angažovana u dostavljanju i nabavljanju knjiga za Kongresnu biblioteku?
Petronijević: Ako se uzme u obzir da su sve biblioteke pod rukovodstvom Ministarstva za kulturu i obrazovanje, možemo da kažemo da vlada sarađuje preko njih. Ako mislite da li ova ministarstva imaju direktnu saradnju sa Kongresnom bibliotekom, nažalost moram da kažemo da je nemamo.
Glas Amerike: Zbog čega je to tako?
Petronijević: Da bi postojala saradnja mora da postoji i nekakav ugovor sa tim vladinim organizacijama. Međutim, ako ne postoji ugovor nema ni saradnje.
Glas Amerike: Iz kojih sve oblasti su knjige o srpskoj tematici zastupljene u biblioteci?
Petronijević: Kongresna biblioteka je najviše zainteresovana za pravno, ekonomsko i političko područje.
Glas Amerike: Na kraju, koja je vaša uloga u nabavci knjiga i drugog materijala?
Petronijević: Imam više dužnosti, a jedna koja mi se najviše dopada je da prepoznam potreban materijal koji zaslužuje da bude u kolekciji Kongresne biblioteke. To se radi na više načina, jedan je što Kongresna biblioteka saradjuje sa bibliotekama u Srbiji. Biblioteke su dužne da dostave spisak knjiga koje imaju, i ponude meni, onda ja idem kroz spisak i izaberem knjige koje treba da budu u Kongresnoj biblioteci. U slučaju da knjige ili potreban materijal, pogotovo iz perioda rata, ne možemo da dobijemo na razmeni, ide se na kupovinu. Ja imam svoje agente, odnosno saradnike u Beogradu kojima dostavim spisak potrebnog materijala, i oni to dostavljaju Kongresnoj biblioteci.