Linkovi

Hjuman rajts voč kritikuje Hrvatsku zbog lošeg položaja Srba


Portparol hrvatske vlade, Ratko Maček, potvrdio je da je kabinet premijera Sanadera upoznat sa dokumentom Hjuman rajts voča, ali da ga ne želi komentarisati, jer to ne vlada premijera Sanadera ne čini kada su u pitanju nalazi nevladinih organizacija. Politički predstavnici Srba i organizacija za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj saglasni su sa nalazima Hjuman Rajts Voča kada je u pitanju položaj srpskih povratnika.

Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac smatra da su problemi na koje nailazes rpski povratnici već dugo poznati hrvatskoj javnosti i da HRW samo pokušava da pomogne Hrvatskoj da ozbiljnije shvati probleme lokalnih Srba.

“To znači da, ustvari, poštovanje nekih bazičnih ljudskih prava, kao što je pitanje sigurnosti na što smo više puta upozoravali, kao što je pitanje stanarskog prava, čije je rešavanje vlada sada počela razmatrati i kao što je pitanje zapošljavanja u javnim i državnim službama, nismo uspjeli pomaknuti naprijed.”

Sa nalazima Hjuman rajts voča saglasan je i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski.

“U praksi, većina onog što su rekli je tačno, ali nedostaju neki pozitivni pomaci poslednjih meseci. Na žalost, u osnovi je tačna ocjena HRW-a.”

Da je tokom 2005. i tokom ove godine, došlo do pogoršanja pozicije srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, potvrđuje za Glas Amerike i Vesna Teršelić koja u Zagrebu vodi nevladinu organizaciju «Dokumente». Ona, međutim, smatra kako je dodatni pritisak na Zagreb koji Hjuman rajts voč traži od Evropske unije, u suštini, loša zamisao.

“Dijagnoza je tačna, ali me čudi da HRW zapavo pokušava pojačati pritisak EU, jer mislim da je članstvo u Evrospkoj uniji ono što bi organizacijama za ljudska prava u Hrvatskoj zapravo olakšalo afirmisanje poštovanja ljudskih i manjinskih prava i da bi, kada bi Hrvatska bila članica EU, i društvu bilo lakše afirmisati vrijednosti ljudskih i manjnskih prava.”

HRW u svom izvještaju tvrdi da je od oko 350.000 hrvatskih Srba koji su napustili svoje domove tokom rata od 1991 do 1995, hrvatska vlada registrovala oko 120.000 povratnika, ali da je stvaran broj gotovo izvjesno manji. Žarko Puhovski za Glas Amerike kaže da je u ovoj situaciji, nakon višegodišnje propagandne kampanje i u Beogradu i u Zagrebu teško očekivati da će se proces povratka intenzivirati.

”Prvo, već 15-tak godina obje vlade - i hrvatska i srpska - vodile su propagandu protiv povratka izbeglica. Hrvatska svojim praktičnim ponašanjem, a srpska svojom propagandom – dovele su do toga da je zapravo interes za povratak praktično više ne postoji. Po našim nalazima i nalazima naših kolega iz nevladinih organizacija u Srbiji i srpskim delovima BiH, manje od 20 odsto preostalih ljudi, koji su istjerani iz Hrvatske ima namjeru da se vrati. I to samo namjeru. Dakle, povratak je gotovo završen i danas je tragedija u tome da Hrvatska ima veće kapacite za primanje Srba, nego što se Srbi žele vraćati, jer su toliko dugo živjeli u strahu i pod pritiskom u Srbiji. Drugo, za one koji se vraćaju, ključno pitanje je lokalne zajednice. Nije slučajno da u četiri male opštine, u kojima živi oko sedam osto povratnika imamo gotovo dvije trećine svih incidenata. Dakle, ne radi se o Vukovaru, ne radi se o Kninu... Radi se o nekim opštinama u zaleđu Zadra, u nekim ličkim opštinama, a to znači da je dobrim dijelom riječ o lokalnim odnosima . I treće - važno je da političke stranke u Hrvatskoj počnu da se ponašaju tako da im nije važno samo kako će na to u Briselu gledati, nego da na terenu, dakle u svojim stranačkim organizacijama, postignu da se učini ono što stranački šefovi propagiraju u Briselu.”

Među pozitivnim elementima koji, po mišljenju predsjednika Hrvatskog helsinškog odbora, nisu pomenuti u izvještaju HRW-a važno je postojanje policijska i politička reakcija na incidente prema pripadnicima srpske manjine kakve ranije nije bilo. A neophodna karika te političke reakcije je, kaže Puhovski, političko djelovanje predstavnika hrvastkih Srba.

XS
SM
MD
LG