Linkovi

Zapad razmatra sledeći korak u nuklearnom sporu sa Iranom


Zapadne države koje su ponudile povlastice Iranu da bi obustavio aktivnosti obogaćivanja uranijuma sada razmatraju odgovor Teherana i sledeće korake. Dok detalji odgovora nisu poznati javnosti, Iran je saopštio da je spreman za «ozbiljne razgovore» o nuklearnom programu.

SAD najavljuju da će nastaviti da se zalažu za ekonomske sankcije UN-a protiv Irana ako odbije da obustavi program obogaćivanja uranijuma. U Savetu bezbednosti postoje snažne nesuglasice kada je reč o intenzitetu predloženih sankcija i Iran to želi da iskoristi.

Dan nakon što je Iran izneo svoj odgovor na zapadni paket povlastica, vodeći britanski istraživački institut objavio je izveštaj u kome se konstatuje da je iranski uticaj na Bliskom istoku zapravo pojačan zahvaljujući «ratu protiv terora» koji predvode SAD. Kraljevski institut za medjunarodne poslove, poznatiji kao «Četam Haus», navodi da su ratovi u Iraku i Avganistanu i nedavni konflikt u Libanu doveli Iran u «poziciju značajne snage».

Analitičari kažu da Iran nastoji da novopronadjenu snagu iskoristi kako bi eksplotisao nesuglasice unutar takozvane grupe «pet plus jedan», odnosno pet stalnih članica Saveta bezbednosti i Nemačke.

Detalji iranskog odgovora nisu poznati, ali iranski nuklearni pregovarač Ali Laridžani kaže da je Iran spreman za «ozbiljne pregovore». Rozmari Holis, direktor za istraživanja "Četam Hausa" kaže da taj pristup Iranu može da donese koristi u Evropi, koja je manje sklona žurbi sa uvodjenjem sankcija, ali ne i u Vašingtonu.

«Ako Iranci žele da to tako «odigraju», a čini se da žele da «razvuku» ovaj prvobitni utisak svog angažovanja, onda bi ceo proces mogao da se otegne. Sve se svodi na pitanje ima li Vašington strpljenja da igra veoma dugu igru, koja možda neće dati željeni rezultat, a koja može da Irancima kupi vreme da urade ono što su i inače nameravali».

Iran insistira na tome da razvija nuklearnu energiju isključivo u civilne svrhe, ali Zapad tvrdi da je prava ambicija Irana da stekne kapacitete za nuklearno oružje. Grupa «5+1» je Iranu ponudila paket povlastica kako bi ga motivisala, ali je zahtevala da obustavi obogaćivanje uranijuma. Francuska je u sredu jasno saopštila da suspenzija obogaćivanja uranijuma ostaje preduslov za bilo kakve pregovore.

Ukoliko, kako iranska saopštenja nagoveštavaju, Iran odbije zahtev da obustavi obogaćivanje uranijuma, SAD će se založiti za snažne ekonomske sankcije protiv Irana. Medjutim, kako ističe Holis, malo je verovatno da će SAD izdejstvovati snažnije sankcije, pre svega zbog protivljenja Rusije i Kine.

«Malo je verovatno da će SB UN pribeći kaznenim ekonomskim sankcijama prosto zato što se nikome ne svidja ideja da situacija na tržištu energenata, gde su cene već visoke, bude dodatno zategnuta. Nikome se ne dopada ideja pune konfrontacije sa Iranom po tom pitanju. Tako da, na kraju, sve može da se okonča nekim neodredjenim polu-kompromisom koji nikoga neće zadovoljiti».

Mark Ficdžerald, stručnjak za neširenje nuklearnog naoružanja iz Medjunarodnog instituta za strateške studije u Londonu kaže da položaj Irana kao vodećeg proizvodjača nafte nije jedini razlog što stroge sankcije neće proći u Savetu bezbednosti.

«Nafta je sigurno njihov adut, jedan od aduta. Drugi je njihov strateški položaj u Centralnoj Aziji, koji je veoma važan za Rusiju. Rusija i Kina imaju svoje komercijalne interese u Iranu, a Rusija i svoje strateške interese. Iranski potencijal da izazove haos na ruskom južnom frontu, sa svim tim islamskim fundamentalističkim grupama, čini Iran važnim igračem za Rusiju koja ne želi da dodje do konfliktne situacije.»

Prema rezoluciji SB UN, Iran i dalje ima rok do 31. avgusta da suspenduje aktivnosti obogaćivanja uranijuma.

XS
SM
MD
LG