Linkovi

Kakva bi mogla da bude uloga Rusije u pregovorima o statusu Kosova?


Prošla je decenija i po otkako su dezintegracije Sovjetskog Saveza i Jugoslavije dovele do nekoliko krvavih sukoba. Sve bivše jugoslovenske republike stekle su nezavisnost, a u toku su pregovori o budućem statusu srpske pokrajine Kosovo. Medjutim, dalje ka istoku, četiri etnička konflikta u nekadašnjem Sovjetskom Savezu još čekaju na rešenje.

Gruzijske pokrajine Abhazija i Južna Osetija proglasile su neavisnost od Gruzije posle raspada Sovjetskoig Saveza 1991. godine što je dovelo do izbijanja konflikata u regionu Kavkaza. Rusija je posredovala u oba sukoba i ruske mirovne snage su rasporedjene u obe pokrajine. Medjtuim, tenzije su nedavno ponovo porasle u regionu kanjona Kodori, dela Abhazije koji je još pod kontrolom Gruzije, gde je Tbilisi razmestio dodatne trupe kako bi uhapsio lokalnog abhaskog lidera, koji je proglasio samostalnost. Prošlog meseca Gruzija je pozvala da se ruske trupe zamene medjunarodnim policijskim snagama. Ruski ministar odbrane Sergej Ivanov odgovorio je da će ruske snage nastaviti da garantuju mir. Politički analitičar Januš Bugajski kaže da odbijanje Rusije da se povuče iz Gruzije ne predstavlja iznenadjenje. Bugajski smatra da Rusija podržava separatističke pokrete u svom susedstvu kako bi obnovila svoj uticaj u regionu.

«Mislim da je u svim ovim slučajevima politika Rusija bila da provocira konflikte, da izdejstvuje delimični transfer populacije, da pomogne da se obrazuju proruske vlade i da ih zatim podržava kroz takozvano razmeštanje mirovnih trupa, uz tvrdnju da je njihov zadatak da spreče buduće konflikte.»

Uprkos prećutnoj podršci proruskim separatistima u susednim zemljama, Moskva se do sada oštro suprotstavljala secesionističkim pokretima u bivšoj Jugoslaviji. Najnoviji primer je Kosovo čija albanska većina želi da se otcepi od Srbije. U toku su pregovori o konačnom statusu Kosova pod pokroviteljstvom medjunarodne zajednice. Razgovori u kojima posreduje specijalni izaslanik UN Marti Ahtisari do sada nisu doveli do značajnijeg napretka. Ukoliko dve strane ne budu u stanju da postignu sporazum, Savet bezbednosti UN će doneti odluku na osnovu preporuka Martija Ahtisarija. Analitičari smatraju da će konačan predlog Ahtisarija biti neki vid nezavisnosti za Kosovo, uz vojno prisustvo NATO-a i medjunarodne garancije za srpsku manjinu na Kosovu. Medjutim, da bi rezolucija Saveta bezbednosti bila usvojena potrebna je saglasnost svih stalnih članica, medju kojima Rusija pruža najsnažniju podršku Srbiji.

Ugledni američki diplomata u penziji, Džejms Dobins, bio je i specijalni izaslanik za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo u administraciji predsednika Bila Klintona.

«Moguće je izneti argument da ako Kosovo može da se otcepi onda to može i Čečenija. Rusima se to neće svideti. S druge strane, oni mogu da iznesu argument da - ako Kosovo može da se otcepi onda to mogu i Abhazija i Južna Osetija.»

Januš Bugajski smatra da će kada Savet bezbednosti bude odlučivao o statusu Kosova, Rusija nastojati da zaštiti pre svega sopstvene interese i da je ona daleko više zainteresovana za Kavkaz nego za Srbiju.

«Ta takozvana pan-slovenska pravoslavna solidarnost je besmislica. Radi se o proračunatoj, pragmatičnoj politici Rusije. Moskva bi mogla da računa da će biti u njenom interesu da Kosovo postane nezavisno zato što bi tada mogla da to iskoristi kao dodatni argument da bi izvršila pritisak na Gruziju, pa i Moldaviju, da ostanu u nekoj vrsti post-sovjetskog okruženja.»

Bugajski dodaje da ruski predsednik Vladimir Putin smatra da je pitanje težnji Čečenije da stekne nezavisnot od Rusije nešto o čemu se uopšte ne može pregovarati. Prošlog meseca ruski specijalci su ubili lidera čečenskih separatista Šamila Basajeva. Zapadni eksperti se generalno slažu da su preostali post-sovjetski konflikti speicifični i da bi ih trebalo rešavati pojedinačno.

XS
SM
MD
LG