Linkovi

Štetne posledice korupcije najviše pogađaju siromašne zemlje


Svetska banka korupciju smatra jednom od najvećih prepreka za privredni i društveni razvoj. Ta organizacija smatra da korupcija potkopava vladavinu zakona i slabi temelje institucija, od kojih zavisi ekonomski razvoj.

Nekadašnji šef peruanske obaveštajne službe Vladimiro Montesinos snimljen kako podmićuje kogresmena, video je dospeo u medije u septembru 2000. Skandal koji je izbio doveo je do pada predsednika Alberta Fudžimorija, čime je okončana njegova 10 godišnja autokratija. Taj skandal i pad Fudžimorijeve vlade su školski primeri teških posledica korupcije.

Nensi Bozvel se nalazi na čelu američkog ogranka organizacije “Transparency International”, grupe koja prati korupciju širom sveta.

“Uvek će biti korumpiranih ljudi. Ne mislim da bilo ko veruje da je neka zemlja sklonija korupciji od neke druge. Pitanje je samo da li su bili u stanju da razviju institucionalne mehanizme da kontrolišu korupciju.” – ukazuje Bozvelova.

Korupcija se javlja u puno vidova – od podmićivanja policajaca ili državnih službenika, preko berzanske trgovine na osnovu poverljivih informacija, do nepotizma pri zapošljavanju – kako u javnom, tako i u privatnom sektoru.

Neki stručnjaci procenjuju da, u svetu, godišnje više od hiljadu milijardi dolara pređe iz ruke u ruku u vidu mita, što posebno teško pogađa one najsiromašnije – objašnjava Luiz Šeli.

“Ako je 5% ili 7% privrednih aktivnosti isplaćeno kroz mito, to jaka privreda poput italijanske može da podnese. Države sa slabijom ekonomijom će, u takvoj situaciji, mnogo gore proći” – naglašava Luiz Šeli.

Ni SAD nisu imune na korupciju.

Član predstavničkog doma Rendi “Djuk” Kaninghem bio je, prošle godine, prinuđen da napusti položaj kongresmena, nakon čega je osuđen na zatvorsku kaznu pošto je u vidu mita primio preko 2 miliona dolara.

Međutim, stručnjaci naglašavaju da su diktature – poput onih koje vladaju u Belorusiji ili Burmi – mesta gde korupcija cveta. Tamo nema transparentnosti, nema slobodne štampe, a stanovništvo je skoro obespravljeno. Luiz Šeli navodi gruzijsku ružičastu revoluciju, kao primer gde su građani ustali kako bi oborili korumpiranu, autokratsku vlast.

“Potrebni su stanovnici kojima je postojeća korupcija dozlogrdila toliko da zahetvaju promene. Oni su spremni da promene svoj način života i ponašanje, kako više nebi saučestvovali u korupciji.” – ukazuje Šelijeva.

U Peruu i drugim zemljama, gde građanstvo želi promene, organizovani su anti-korupcijski protesti. Meksiko i jedan broj drugih zemalja potpisale su konvenciju UN u kojoj se govori o načinima na koji vlade, privatni sector i građanstvo mogu da zasutave korupciju. Biznisi moraju da odigraju posebnu ulogu u tome, naglašava Nensi Bozvel iz “Transparency International”-a.

“Svaki put kada vidimo nanetu štetu, posebno u siromašnim delovima sveta, shvatamo kakve pogubne posledice korupcija, pa tada znamo da je za sve nas neophodno da igramo svoje uloge. Poslovni svet se pita – hoću li uspeti da sklopim posao? Brine ih konkurencija, ali je važno da shvate da svaka njihova akcija ima posledice koje se lančano prenose sve do onih najsiromašnijih.”

Zemlje u razvoju su izložene najvećem riziku. “TRANSPARENCY INTERNATIONAL” i druge organizacije veruju da takve države moraju da eliminišu korupciju, ako žele da izađu iz začaranog kruga nerazvijenosti i siromaštva.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG