Linkovi

Ros Džonson: Mislim da pitanje podele Kosova nije uopšte isključeno


“Mislim da pitanje podele Kosova nije uopšte isključeno i da bi to trebalo da bude nešto o čemu srpski lideri razmišljaju” rekao je naučni saradnik vašingtonskog Centra Vudro Vilson i Huverovog instituta pri univerzitetu Stanford, Ros Džonson, u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike. Govoreći o mogućoj ulozi medjunarodne zajednica u rešavanju kosovskog problema, on je rekao:

Ros Džonson: Prvi direktni razgovori izmedju srpskih lidera i lidera kosovskih Albanca u Beču obeležavaju istovremeno i prve razgovore o samom budućem statusu Kosova, jer su se sve ranije runde pregovora bavile drugim, manje važnim i tehničkim pitanjima. Obe strane su iznele maksimalističke pozicije i mislim da su svi to očekivali. Medjutim, svi istovremeno smatraju da neće biti moguće postići sporazum izmedju dve strane o konačnom statusu pokrajine. To znači da bi medjunarodna zajednica mogla da zadrži sadašnji status kvo, što nije verovatno, da zauzme stav daljeg neodlučnog iščekivanja, što takodje nije verovatno, ili da nametne rešenje. Mislim da medjunarodna zajednica razmatra takvu mogućnost i da bi rešenje moglo da bude neki vid nezavisnosti.

Glas Amerike: Kakve mere i akcije bi Beograd trebalo da preduzima u svetlu saopštenja da nije spreman da prihvati nezavisno Kosova na svojoj teritoriji?

Ros Džonson: Razumljivo je da srpski lideri zagovaraju maksimalističku poziciju, što je premijer Koštunica i potvrdio 28. juna tokom posete Gračanici, rekavši da će Kosovo zauvek ostati deo Srbije. Medjutim, šta bi Srbija mogla da učini da bi promovisala svoje interese? Prvo, mislim da bi Beograd trebalo da shvati da se granice menjaju, a stanovništvo seli... Do eventualne promene granica Srbije došlo bi i na osnovu uglavnom demografskih razloga, odnosno činjenice da je tamo 90 odsto stanovništva albanske nacionalnosti. Mislim da bi Beograd trebalo da učini sve što može za Srbe koji ostaju na Kosovu i da iskoristi svoju sadašnju povoljnu medjunarodnu situaciji i dobije odredjene beneficije od Evropske unije i medjunarodne zajednice, posebno u pogledu decentralizacije pokrajine, pomoći izbelgicama, njihovom povratku i sličnim praktičnim pitanjima.

Glas Amerike: Srbija traži zaštiti prava Srba na Kosovu i nepromenjivost granica. Kako bi Beograd mogao da dobije medjunarodnu podršku za svoju poziciju?

Ros Džonson: Ne verujem da će Beograd biti u stanju da dobije medjunarodnu podršku za princip nepovredivosti granica. Medjutim, Beograd može da dobije veliku podršku za zaštitu Srba na Kosovu. Velike srpske enklave mogu da budu zaštičene i da imaju svoju samopravu i ekonomsku održivost, mada ne znam kako će se rešiti pitanje veoma malih opština. Takodje imate pitanje Kosovske Mitrovice i teritorije severno od Ibra za koju bi moglo da se pronadje rešenje prilagodjavanjem granica, odnosno da taj deo, kao i veoma važni istorijski i verski objekti, ostanu pod upravom Srbije. Mada medjunaronda zajednica ne podržava podelu, mislim da ona uopšte nije isključena i da bi to trebalo da bude nešto o čemu srpski lideri treba da razmišljaju.

XS
SM
MD
LG