Linkovi

Brus Džekson: Hrvatska, Albanija i Makedonija biće u NATO-u 2008. godine


Na samitu tranzicionih država koje su iskazale interes da se pridruže evro-atlanskim integracijama, koji je u prvoj polovini ovog mjeseca organizovan u Dubrovniku govorilo se i o integraciji preostale tri zapadnobalkanske države – Srbije, Crne Gore i BiH u Partnerstvo za mir, ali i o predstojećem proširenju Sjevernoatlanskog vojnog saveza. Na samitu je bio i predsjednik Projekta za demokratije u tranziciji, jedan od najvećih pobornika tranatlanske integracije Zapadnog Balkana Brus Džekson.

"Ono što se može zaključiti nakon samita u Dubrovniku je da će Hrvatska, Albanija i Makedonija biti potvrđene na novembarskom samitu u Rigi i gotovo izvjesno pozvane da se 2008. priključe Alijansi. Jasno je i da je Hrvatska prvi kandidat za Evropsku uniju i da bi ona, poslije Bugarske i Rumunije, mogla da bude prva nova članica Unije, možda već 2009. godine. Ni Makedonija nije daleko", kaže Džekson.

Po njegovim riječima "u Dubrovniku smo vidjeli da se crnogorski premijer Đukanović, sada kao lider nezavisne države, zalaže za ubrzanje evroatlanskih procesa".

"Crna Gora će zatražiti prijem u Partnerstvo za mir čim to bude tehnički moguće i pokušaće da sustigne susjedne države na evroatlanskom putu. Postoji nada da bi Crna Gora, Bosna i Srbija već ove jeseni mogle da se priključe Partnerstvu za mir. eđutim, u ovonedjeljnom uredničkom komentaru Vašington posta Srbija je žestoko kritikovana – pisanje štampe u Vašingtonu o Srbiji nije moglo da bude lošije, a to je proizvod frustracije nezrešlošću političkog vođstva u Beogradu. Teško je govoriti o tome da bi moglo da bude suštinskog napretka na Balkanu, ako Beograd ne kreće naprijed i ne predvodi region. Na žalost, Beograd to ne čini i to loše utiče na cio region", kaže Džekson.

On ne vjeruje da bi potencijalni prijem Bosne i Hercegovine ili Crne Gore u partnerstvio za mir mogao da – po principu davanja pozitivnog primjera – utiče na Srbiju da preda generala Mladića Haškom sudu i tako ispuni kriterijum za nastavak evroatlanskih procesa.

"Mislim da niko u Vašingtonu neće igrati tu vrstu političkih igara. Mislim da je pred Crnom Gorom nekoliko mjeseci rješavanja tehničkih pitanja, pristupanja određenim međuanrodnim asocijacijama i institucionalizacije njenog međunarodnog subjektiviteta. Mislim da će svako u Partnerstvo za mir ući kad za to ispuni određene kriterijume i uslove. Ne mislim da će pitanje tog člantsva neko koristiti da bi osramotio Beograd ili izvršio pritsak na Srbiju".

Dubrovački samit je u američkom uticajnom Njujork Tajmsu propraćen člankom u kojem je ocijenjeno da se 'zamor od proširenja' postepeno, sa Evropske unije, seli i u NATO, što bi za posljedicu moglo da ima sporije širenje Sjevernoatlanske Alijanse. No, Brus Džekson za Glas Amerike kaže kako je ta ocjena samo odraz uređivačke politike američkog dnevnika:

"Nujork Tajms /New York Times/ se i u prošlosti protivio širenju NATO-a. Svojevremeno, taj list je pisao kako ni Poljska ni Češka ne bi trebalo da uđu u NATO. Mislim da je u tom tekstu pogrešno protumačena izjava visokog zvaničnika Stejt dipartmenta, Denijela Frida, koji je bio u Dubrovniku i ponovio stav administracije u Vašingtonu da su vrata NATO-a otvorena za sve koji ispune kriterijume za članstvo. Ako pogledamo objektivno - Hrvatska, Makedonija i Albanija su ispunile uslove, sve što je od njih traženo. Reforme su sprovedene, a iskreno govoreći, ako analizirate njihov udio u međunarodnim mirovnim misijama, vidjećete da te tri zemlje čine i više no što se od njih očekuje”, kaže Džekson i naglašava da kandidati za članstvo u NATO-u neće iskusiti probleme koji možda očekuju kandidate za članice Evropske Unije – zbog mogućeg nedostatka apsorpcionog kapaciteta ili nedostatka volje u određenim evropskim državama da se proširi članstvo Unije.

XS
SM
MD
LG