Linkovi

Izraelska armija proterala ekstremiste Hezbolaha iz libanskog sela Marun al-Ras


Izraelska armija proterala ekstremiste Hezbolaha iz libanskog sela Marun al-Ras

Izraelska armija saopštila je da je proterala ekstremiste Hezbolaha iz južnog libanskog sela Marun al-Ras. General Beni Ganc saopštio je da su izraelski vojnici preuzeli kontrolu nad selom posle intenzivnih borbi u kojima je ranjeno nekoliko ekstremista Hezbolaha. Grupa je koristila to selo za osmatranje situacije preko izraelske granice. Izraelski vojni avioni nešto ranije su uništili predajnike TV stanica i mobilnih operatera u gradovima Farka i Terbol na severu Liban. U napadima je ubijen jedan radnik libanske televizijske stanice LBC. A Hezbolah je danas ispalio nove rakete na severne izraelske gradove, pri čemu je ranjeno nekoliko ljudi, a uništeno više zgrada i automobila. Projektili su pogodili gradove Haifu, Karmiel i Nahariju. Za to vreme, Vašington Post prenosi da je Bušova administracija ubrzala isporuku projektila za precizno navodjenje Izraelu. Pozivajući se na američke zvaničnike, list navodi da je Izrael zahtevao hitnu isporuku raketa, koji su deo paketa o prodaji oružja Izraelu, u vrednosti od više miliona dolara. Taj aranžman odobren je prošle godine.

Vlade širom sveta nastavljaju da evakuišu svoje gradjane iz Libana

Većina evakuacija odvija se preko Kipra, koji je apelovao za medjunarodnu pomoć dok hiljade ljudi svakog dana stiže na ostrvo. Prema zvaničnim podacima na Kipar je do sada došlo više od 25.000 ljudi. Medju zemljama koje organizuju evakuacije su SAD, Francuska, Britanija, Kanada, Nemačka, Australija i Indija. Medjunarodna organizacija za migracije u Ženevi kaže da su u Libanu ostale desetine hiljaa doseljenika iz zemalja u razvoju. Šri Lanka, Filipini i Etiopija traže medjunarodnu pomoć da svoje gradjane prevezu u Siriju i Jordan.

Hiljade ljudi u Britanije protestovale zbog izraelske vojne akcije u Libanu

Hiljade ljudi u gradovima širom Britanije okupile su se na protestima zbog izraelske vojne akcije u Libanu. Najmasovniji je bio protest u centru Londona, a prema procenama policije, u njemu je učestvovalo oko 7.000 ljudi. Mnogi od njih nosili su libanske zastave. Proteste su organizovale grupe britanskih muslimana.

Dva samoubilačka napada potresla avganistanski južni grad Kandahar

Dva samoubilačka napada potresla su avganistanski južni grad Kandahar, usmrtivši najmanje osmoro ljudi, medju kojima i dva vojnika koalicije koju predvode SAD. Oni su poginuli kada je bombaš samoubica udario u njihovo vozilo, a u eksploziji je ranjeno još najmanje osmoro ljudi, saopštio je portparol koalicije. Drugi bombaš digao se u vazduh nedugo zatim, ubivši najmanje šest avganistanskih civila, a u napadu je ranjeno još 27 osoba. Predstavnik Talibana, Jusuf Ahmadi, peuzeo je odgovornost za napade. U medjuvremenu su avganistanske i koalicione snage, uz podršku helikoptera, izvršile raciju u nestabilnom području u provinciji Helmand, i ubile najmanje 19 osumnjičenih ekstremista.

" hspace=2 src="/serbian/images/ap_Iraq_alMashhadani_Talabani_al-Maliki_22jul06_eng_195.jpg" width=210 align=right vspace=2 border=0>Irački politički i verski lideri održali prvi sastanak

Irački politički i verski lideri održali su prvi sastanak u cilju promovisanja plana premijera Nurija al-Malikija o nacionalnom pomirenju kako bi se okončalo versko nasilje. Sastanku je, medjutim, prisustvovala jedva polovina članova komisije za nacionalno pomirenje. Premijer Maliki izjavio je da njegov predlog amnestije ne bi trebalo da se odnosi na pobunjenike odgovorne za krvoproliće. Medjutim, predsednik parlamenta Mahmud al-Mašhadani smatra da bi Irak trebalo da kazni amričke vojnike koji su ubili iračke civile, ako namerava da sudi pobunjenicima odgovornim za ubistvo stranih vojnika. U medjuvremenu, nasilje u Iraku je nastavljeno. Pobunjenici su ubili sedmoro radnika u Bagdadu, a iračka policija likvidirala je trojicu pobunjenika za vreme racije u Mosulu. Pobunjenici u Bagdadu ubili su jednog američkog vojnika dok je nešto ranije drugi vojnik u prestonici poginuo u eksploziji nagazne mine. Američka vojska saopštila je i da su vojnici ubili 15 pobunjenika u tročasovnim okršajima u Musajibu.

Pretres o ponovnoj nominaciji Boltona za američkog ambasadora u UN

Američki senatski odbor najavio je da će sledeće nedelje održati pretres o ponovnoj nominaciji Džona Boltona za američkog ambasadora u UN. Predsednik Buš prošle godine je imenovao Boltona na tu funkciju na prelaznoj osnovi, za vreme pauze u zasedanju Kongresa. Demokrate i jedan Republikanac, Džordž Vojnovič, blokirali su glasanje o njegovoj nominaciji, pozivajući se na Boltonove ranije kritike UN-a, i navodni loš tretman podredjenih dok je, za vreme Bušovog prvog andata, služio u Stejt Departmentu. Vojnovič se u medjuvremenu predomislio kada je reč o Boltonu, ocenjujući da je on pokazao sposobnost da obezbedi konsenzus sa drugim zemljama unutar svetske organizacije.


Dajana Deget kritikovala predsednika Buša

Demokratski kongresmen Dajana Deget (Diana DeGette), koja je jedan od sponzora predloga zakona o većem finansiranju istraživanja bazičnih ćelija, kritikovala je predsednika Buša zato što je blokirao taj zakon. U radijskom odgovoru Demokrata na predsednikovo redovno obraćanje naciji, Deget je istakla da SAD imaju moralnu odgovornost da pomognu u lečenju bolesti kojima je pogodjeno više od 10 miliona Amerikanaca i njihovih porodica. Buš je rekao da se protivi roširenju finansiranja istraživanja jer se uzimanjem bazičnih ćelija iz ljudskih embriona uništava potencijalan ljudski život. No, De Gette je danas izjavila da veruje da je Buš bio motivisan pre političkim dobitkom nego moralnošću kada je uložio veto na tu meru. Ona je ocenila da će to pitanje biti veoma značajno na predstojećim izborima za Kongres u novembru.


XS
SM
MD
LG