Linkovi

Američki metalni novčić od 1 centa izaziva priličnu glavobolju


Mali “peni” je naša prva nacionalna valuta. On postoji već 219 godina. Nikada niste mogli mnogo da kupite za njega i danas je nemoguće naći proizvod koji košta jedan, dva ili tri centa.

Čak i takozvana ”bombona za peni” košta pet centi. Pa ipak, uprkos njegovoj neznatnoj vrednosti, anketom sprovedenom 2002. godine, utvrđeno je da 79 odsto Amerikanaca kaže da se i dalje saginje da ga podigne sa zemlje. Nakon svega, stara pesmica kaže: “Kad vidite peni, podignite ga i ceo dan ćete biti srećni”.

Na “peniju”, koji je napravljen od 97 odsto cinka presvučenog bakrom, pojavljivali su se orao u letu, američki Indijanac sa perjanicom, a od 1909, profil američkog predsednika Abrahama Linkolna. Neki Amerikanci još uvek štede penije u tegli i povremeno ih menjaju za papirnate banknote. Neki se povremeno raspituju da li njihov “peni” ima neku posebnu vrednost, poput primerka iz 1943, napravljenog od legure bakra u San Francisku.

Do danas ih je pronađeno samo 40 i ako imate jedan, njegova današnja vrednost je oko 75 hiljada dolara. Mada su centi na neki način izvor glavobolje, stalno ih spominjemo. ”Sačuvan peni je zarađen peni“, glasi stara američka izreka. Ako neko izgleda zamišljeno, kažemo: ”Daću peni da saznam o čemu misliš“. Kada prodajemo nešto, obično kažemo: ”Ne spuštam cenu ni za jedan peni“. Dok prilikom sklapanja nekog posla, druga strana tvrdi da ne da “ni peni više”.

Da li je zanemarljiva vrednost novčića navela američki Kongres da ozbiljno razmotri ukidanje “penija”. Pravljenje jednog “penija” prvi put košta više od jednog centa. Preovlađuje stav da prestankom proizvodnje, sve cene i porez mogu da se zaokruže na “nikl”, kako se zove novčić od 5 centi. I, više ne bismo morali da pretražujemo džepove tražeći “još jedan peni”.

Pomislite, ako “peni” prestane da se kuje, svi peniji koje smo do sada skupljali u tegli, mogli bi da dobiju priličnu vrednost.

XS
SM
MD
LG