Linkovi

Pregled pisanja američke štampe


Vodeći američki dnevnici, pa i sam Njujork Tajms, na naslovnoj stranici prenose kritike koje je predsednik Buš uputio Njujork Tajmsu i druga dva lista koja su, posle Tajmsa, objavila detalje o tajnom vladinom programu praćenja američkih i medjunarodnih bankovnih transakcija u cilju presecanja finansiranja terorista.

Buš je takvo izveštavanje nazvao «sramnim», i dodao da listovi koji objavljuju tajne podatke «odmažu SAD u ratu protiv terorizma». Priču o tajnom programu kitikovali su i drugi zvaničnici administracije. Urednik Njujork Tajmsa Bil Keler odgovorio je da je odluka o objavljivanju teksta bila teška, ali i podsetio da je Bušova administracija posle 11. septembra 2001. sprovodila niz tajnih programa često bez dozvole Kongresa. «Mislim da bi bilo arogantno od nas da predupredimo rad Kongresa i sudova zaključkom da su ti programi savršeno legalni samo na osnovu reči naše vlade», izjavio je Keler.

Listovi sa istočne obale uz upečatljive fotografije objavljuju izveštaje o poplavama izazvanim višednevnim pljuskovima i nevremenom koje je zahvatilo taj deo SAD. Naslovi kao što je «Voda, voda, na sve strane» ili «Kiša je došla, i nastaviće da pada», u tekstu Baltimor Sana, dovoljno slikovito odražavaju situaciju u kojoj se AMerikanci suočavaju sa poplavljenim kućama i izuzetno otežanim prevozom do posla, dok meteorolozi najavljuju dalje padavine čitave sedmice.

List sa druge obale SAD, LA Times, prenosi rezultate nove naučne studije o homoseksualnosti. Studijom je ustanovljeno da muškarci koji u porodici imaju starijeg brata ili braću imaju veće šanse da postanu homoseksualci. To je efekat za koji naučnici kažu da nije posledica socijalnih faktora, već da jedini značajan činilac predstavljaju biološka dešavanja u materici majke i pitanje koliko je puta rodila muško dete. U vreme kada 42% Amerikanaca veruje da je homoseksualnost životni izbor, studija pokazuje da biologija ima mnogo veću ulogu u seksualnom opredeljenju.

Buč Kasidi i Sandens Kid nisu poginuli u okršaju sa vojnicima, već su se dogovorili da jedan ubije drugog a zatim izvrši samoubistvo, kada su uvideli da su opkoljeni. To je teorija novog pozorišnog komada zasnovanog na policijskim arhivama iz rudarskog gradića u Boliviji gde su legendarni američki odmetnici okončali svoj život, piše Vašington Tajms. Akademici i pisci rekonstruisali su poslednje trenutke života odmetnika, čija su prava imena bila Liroj Parker i Hari Longabau, na osnovu policijskog izveštaja iz 1908. Priča o samoubistvu dobro je poznata stručnjacima koji su istraživali život dvojice pljačkaša, ali je novost za one koji predstave o Kasidiju i Kidu baziraju na holivudskom vesternu iz 1969. godine sa Polom Njumenom i Robertom Redfordom.


XS
SM
MD
LG