Nova politička realnost na Balkanu može imati dvostruki uticaj na buduću stabilnost regiona i Evrope - dati podsticaj tek nastalim nezavisnim državama, ali i ponuditi motiv za nastavak političkog usitnjavanja prostora, smatraju analitičari Evropskog centra za političke studije.
Na Balkanu još nije zaključeno posljednje poglavlje, utisak je briselskih analitičara, koji pokušavajući da analiziraju politička zbivanja i u njima prepoznaju razuman slijed, ne mogu - a da ne ostave prostor za dva moguća, duboko različita rješenja. Kao u proročanstvu grčke proročice, stvari bi mogle ići dobro li ne - tako se i činjenica da je Crna Gora postala nezavisna država tumači dvojako, u svijetlu mogućih reakcija i njihovih posljedica po stabilnost i budućnost Evrope i regiona.
Analitičar Evropskog centra za političke studije, Lučia Montanaro:
«Nezavisnost Crne Gore se sa jedne strane vidi kao značajan uspjeh, jer se do nje došlo demokratski i mirno i uporedjuje se sa uspjehom Slovačke. Sa druge strane, očekivan je rizik da će to podstaći druge grupe da snažnije insistiraju na nezavisnosti - tako je tu problem Srba na sjeveru Kosova, problem Srba u Republici Srpskoj, koji, ako budu snažnije insistirali na nezavisnosti od BiH, imaćete, očigledno, i Hrvate koji će postati glasniji u želji da se odvoje".
Kakva je pozicija Evropske unije u tome? Ima li Brisel u rukama mehanizam koji će podržati razumne i održive, a zaustaviti procese koji bi mogli voditi samo nestabilnosti?
"Evropska unija se našla u situaciji da mora da postigne vrlo osjetljivu ravnotežu izmedju prava manjina i umnožavanja veoma malih država, koje nemaju uvijek ekonomsku mogućnost da samostalno opstaju. Mislim da Evropska unija ne bi imala razumjevanja prema eventualnom cijepanju BiH u budućnosti".
Prepoznati stav Brisela je da, kada je riječ o BiH, svim političkim sredstvima treba nastaviti na temeljima Dejtona - sa druge strane, uvjerenje je analitičara Evropskog centra za političke studije, ukoliko bi se nastavilo sa cijepanjima, taj bi proces mogao ići bez kraja i političkog opravdanja:
"Taj se proces cijepanja na Balkanu može nastaviti unedogled- isti rizik postoji u Vojvodini, Sandžaku i tako možemo nastaviti beskrajno. To, sasvim jasno, niti je izvodivo niti je poželjno. Uz to nesrećna je činjenica da su i referendum u Crnoj Gori i pregovori o kosovskom statusu smješteni u istu godinu- uz dvije strane koje nisu voljne da pregovaraju o suštinskim pitanjima. Mali ili nikakav progres u pregovorima navodi na pomisao da je Beograd skloniji nametnutom rješenju kako bi politički, spasio obraz".
Ren Koštunici: Neozbiljno optuživati EU za sopstvene neuspjehe
Sasvim blizu takvoj formulaciji "spašavanja obraza" u Briselu se tumači i posljednje poruka iz Beograda u kojoj premijer Vojislav Koštunica upućuje kritike EU zbog njene politike prema Srbiji.
Odgovoreno je iz kabineta komesara za proširenje Olija Rena konstatacijom da "nije ozbiljno optuživati Uniju za sopstvene neuspjehe" i podsjećanjem da za Srbiju, kao i za ostatak regiona, stoje isti uslovi, čijim ispunjavanjem bi se trebali baviti srpski politički lideri.