Republička referendumska komisija objavila je danas konačne rezultate referenduma u Crnoj Gori prema kojima je crnogorsku nezavisnost podržalo 55,5 odsto birača, dok je za opstanak zajedničke države glasalo 44,5 odsto građana.
Nakon što je jutros dobio pismo od predsjednika Ustavnog suda koji ga je obavijestio da toj instituciji juče do momenta kada je istekao zakonom propisani rok, nije dostavljena nijedna žalba na rješenja Komisije, predsjednik RRK František Lipka saopštio je konačne rezultate referenduma:
“Crnogorsku nezavisnost podržalo je 55,5 odsto birača, dok je za opstanak zajedničke države glasalo 44,5 odsto građana”.
RRK je prethodno odbila više od 200 pritužbi bloka za zajedničku državu u vezi referendumskog procesa. Lipka je kazao da članovi RRK iz bloka za zajedničku državu nisu glasali za konačne rezultate referenduma.
Predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić zahvalio je danas Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju na pomoći Crnoj Gori tokom referendumskog procesa.
Nakon razgovora sa šefom Posmatračke misije OEBS-a Jorgenom Grunetom u Podgorici, on je rekao da će prisustvo te organizacije u postojećem obliku biti okončano sa proglašenjem crnogorske nezavisnosti.
«Sa pomiješanim osjećajem zahvalnosti ambasadoru i njegovom timu i zadovoljstva jer smo zajedno obavili veliki posao zahvaljujem se Grunetu, timu OEBS-a kao i predstavnicima međunarodnih organizacija koji su pomagali i pomažu da Crna Gora nastavi poslije velike građanske pobjede svoj put ka evroatlanskim integracijama», kazao je Krivokapić.
Grunet je istakao da je njemu i kolegama iz OEBS-a bilo zadovoljstvo da pomognu u procesu organizovanja referenduma, ponavljajući da je održan u demokratskim i fer uslovima.
«Zadovoljstvo mi je što smo imali priliku da u izvještaju od prije nekoliko dana obavijestimo da je referendum održan u demokratskim i fer uslovima. Nezavisno od našeg zadatka koji je bio prilično zahtijevan, moram priznati da je bilo pravo zadovoljstvo provesti dva mjeseca u vašoj divnoj zemlji. Planiram da se vratim ovdje, bez obzira da li će Crna Gora imati ponovo izbore ili ne», zaključio je Grunet.
Predsjednik Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović ocijenio je prilikom susreta sa Grunetom da je neragularno ponašanje vlasti uticalo na rezultat referenduma o državnom statusu Crne Gore.
Danas je saopšteno da će sjednica parlamenta na kojoj će biti proglašena nezavisnost Crne Gore najvjerovatnije biti održana u subotu, 3. juna, nakon što predsjednik RRK František Lipka dostavi parlamentu izvještaj o konačnim rezultatima referenduma.
Koštunica: Srbije sukcesor SCG
Vlada Srbije konstatuje da posle odluke predsednika Republičke referendumske komisije Františeka Lipke o pobedi bloka za suverenu Crnu Goru, Srbija preuzima državno-pravni kontinuitet i postaje sledbenik državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Ministar za državnu upravu Zoran Lončar izjavio je da Vlada Srbije razmišlja da svim državljanima Crne Gore koji žive u Srbiji i tu imaju prebivalište određeni broj godina omogući da dobiju dvojno državljanstvo. To je, rekao je ministar Lončar, jedna od mera koje se preduzimaju pošto je Srbija postala pravni sledbenik državne zajednice.
Raspad državne zajednice jedan je od razloga što su u Srbiji ponovo oživele ideje o potrebi usvajanja novog ustava. S tom potrebom saglasili su se predsednik Parlamenta Predrag Marković i premijer Vojislav Koštiunica. Posle sastanka premijer Koštunica izjavio je da "Srbija vapije za novim ustavom koji je temelj uređene države. da je ustav još potrebniji u ovom trenutku i da je optimistički zaključeno da će to biti urađeno vrlo brzo."
Predsednik Parlamenta Predrag Marković je najavio da će odmah zakazati razgovore sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem i predstavnicima svih parlamentarnih stranaka o novom ustavu i da se maksimalno ubrza donošenje osnovnog zakonskog akta.
Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da Srbija ima veliki problem da donese novi ustav jer je u zakonskom smislu otežan postupak njegovog donošenja. Moramo prvo da probamo da donesemo novi ustav po postojećem pravnom poretku a, ako to nije moguće, onda treba da ga donesemo na izborima za ustavotvornu skupštinu, rekao je Tadić i dodao da je donošenje novog ustava prava prilika da se napravi distanca prema Srbiji iz devedesetih godina prošlog veka i za približavanje Evropskoj uniji.