Linkovi

Globalno zagrevanje stvara i neke spektakularne prizore


Smatra se da je topljenje glečera i ledenih prekrivača na Zemljinim polovima početna indikacija globalnog zagrevanja za koje naučnici veruju da je prouzrokovano rastućom koncentracijom ugljen-dioksida i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.

Takve promene zapažaju se širom sveta pa i na severozapadu Sjedinjenih Država. Globalno zagrevanje stvara i neke spektakularne prizore. Na primer, vode ovog glečerskog jezera u Italiji toliko s se približile obližnjem zimovalištu da su inženjeri pokušali da ga isuše. A u martu u Argentini…

Ledeni zid, visine preko 60 metara, odlomio se od glečera i survao u jedno jezero u Patagoniji. Slična pojava je zabeležena i 1986. i, ponovo, 2004. godine. Klimatske promene se zapažaju i u severozapadnim područjima Amerike. Ovo je Maunt Hud u državi Oregon - uspavani vulkan prekriven sa čak 11 aktivnih glečera. To je najposećeniji snegom prekriveni planinski vreh u Americi i omiljeno je stecište kako skijaša, tako i planinara i alpinista.

«Promene su vidljive i ne mogu se negirati. Ovi glečeri nestaju.»

Tim stručnjaka za glečere, na čijem čelu je Endru Fauntin, sa državnog univerziteta u Portlandu, već godinama proučava oko 350 glečera u državama Oregon i Vašington, na severozapadu SAD. Masa gotovo svakog od tih glečera je primetno smanjena.

«Prema svemu što znamo, glečeri će se i dalje smanjivati dok potpuno ne nestanu.»

Na primer, uporedite fotografiju glečera Eliot iz 1901. godine sa ovom, snimljenom prošle godine.

«To se podudara sa podacima sa drugih lokacija širom sveta. Trend otopljavanja je počeo oko 1900. godine. 1940-ih imali smo jedan hladniji period. A, 1960-e otopljavanje je počelo opet i danas se i dalje nastavlja.»

Džekson kaže da se glečer Eliot, koji je glavni izvor vode za navodnjavanje u okolnom području, ubrzano smanjuje. To je slučaj i sa drugim glečerima, koji obezbedjuju i pijaću vodu kako za ruralna područja, tako i za gradske centre na severozapadu SAD.

«Pitanje je da li je sadašnji trend deo prirodnih oscilacija, posle čega će se stvari vratiti u normalu ili je to samo nagoveštaj mnogo većih promena koje će tek nastupiti. To je ono što nas brine, a za sada nemamo odgovor,» kaže Endru Fauntin.

Prema jednom klimatološkom modelu, prostrana područja koja su sada prekrivena snegom mogla bi da nestanu. Mnogi centri za zimske sportove mogli bi da budu žrtve toplijih zima. Temperature bi mogle da porastu u proseku i do 3 i po stepena Farenhajta u naredne četiri decenije, što bi moglo da se odrazi na vodostaj reka, rad hidroelektrana, snabdevanje pijaćom vodom i poljoprivredu.

XS
SM
MD
LG