Američki analitičari saglasni su da je od izuzetne važnosti činjenica da je referendum u Crnoj Gori okončan mirno, demokratski i u ambijentu koji je zadovoljio međunarodne standarde. Sve to ukazuje na zrelost i odgovornost crnogorskih birača.
Što se tiče rezultata – kaže za Glas Amerike pomoćnik direktora Harimanovog instituta, na uglednom univerzitetu Kolumbija u Njujorku, Gordon Bardos
"Svi ključni akteri procesa prihvatili su rezultat, što je ogroman korak naprijed kada je riječ o Balkanu", kaže Bardos.
On vjeruje da refeferndumski rezultat nije samo u korist pristalica nezavisne Crne Gore, već da će i Srbija od toga imati samo koristi:
“Ovo je veoma dobar razvoj događaja i za Srbiju, jer je državna zajednica sa Crnom Gorom bila potpuno nefunkcionalna. Važno je da se Srbija kao veći partner u toj bivšoj zajednici sada oslobodi tereta traganja za nekom vrstom aranžmana i političku energiju usmjeri na rješavanje svojih problema”.
Sa tim stavom saglasan je i Aleks Grigorev, direktor za Zapadni Balkan u okviru Projetka za etnične odnose, na univerzitetu Prinston. On za Glas Amerike kaže da će Srbija sada mnogo jednostavnije moći da definiše kako unutrašnje tako i spoljnopolitičke prioriteta, jer to neće morati da budu kompromisna rješenja sa zvaničnom Podgoricom:
“U nacionalnom je interesu Srbije da sa Crnom Gorom ima najbliže i najbolje moguće odnose. Lično bih volio da Srbija prva prizna nezavisnu Crnu Goru, jer to bi bio znak nove političke misli u Srbiji. Već godinama nakon pada Miloševića slušamo kako je Beograd drugačiji i kako se zvanična politika politika od konfrontacije okrenula izgradnji mostova sa susjedima. Ovo je šansa da Beograd tu pollitku demonsztrira prema Crnoj Gori”
Gordon Bardos ukazuje da je od izuzetne važnosti za budućnost Crne Gore upravo to na koji će način i da li će se u predreferendumskoj kampanji podijeljeno pravoslavno stanovništvo objediniti. Kada je u pitanju opredjeljenje manjinskih zajednica u Crnoj Gori koje su većinski podržale opciju nezavisnosti, Bardos ne vjeruje da je primarni motiv njihovog opredjeljenja bio strah od nacionalističke ikonografije koju su pred referendum servirali Beograd i Blok za zajedničku državu.
“Misim da je ključni faktor u njihovom opredjeljenju bilo to što je došlo do problema u procesu integracije u EU, i to je bio mnogo veći problem od same ikonografije”
Aleks Grigorev smatra da je važno da se Beograd i Podgorica što hitnije dogovore o budućim odnosima dvije države i uspostave - kako kaže – prvi model evropskih odnosa među državama Balkana. U tome i EU mora da odigra vrlo važnu ulogu, kaže Grigorev:
Sadašnji specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak mogao bi da dobije novi mandat, da pomogne da Srbija i Crna Gora uspostave odnose na novim, modernim i evropskim osnovama. Lajčak im može ponuditi sopstveno iskustvo mirnog razlaza Čehoslovačke i potom uspostavljenih evropskih odnosa njegove Slovačke i Češke”.