Linkovi

Crna Gora odbrojava poslednje sate do referenduma o budućnosti države


Crnogorski građani sutra će se na referendumu izjasniti hoće li Crna Gora postati nezavisna ili ostati u zajednici sa Srbijom.

Predsednik Republičke referendumske kampanje (RRK) František Lipka rekao je danas da je sve spremno za sutrašnje izjašnjavanje gradjana o državnom statusu Crne Gore i da su "stvoreni svi uslovi" da glasanje protekne na fer i miran način.

Lipka je, na konferenciji za novinare kojoj je prisustvovao veliki broj stranih i domaćih novinara, kazao da je referendumska kampanja "temperamentna, emotivna, dramatična, ponekad agresivna", ali i "korektna i "u granicama u kojima se održavaju slične kampanje u okruženju".

Predsednik RRK-a je ukazao da će to telo nadležno za organizovanje referenduma "verovatno" poslednje objaviti rezultate glasanja, ali i upozorio da će to biti jedini "validni" rezultat glasanja.

On je istakao da Republičkoj referendumskoj kampanji treba 36 sati da obradi i prebroji glasove i saopšti prve preliminarne rezulate, jer to telo ne može da koristi matematičke modele i strateške uzorke.

Lipka je medjutim, dodao da veruje da će RRK objaviti preliminmarne rezultate "mnogo ranije nego što je to predvidjeno zakonom" i da očekuje njihovo objavljivanje u ponedeljak 22. maja oko 10 časova umesto u utorak 23. maja u 9 časova.

Biračka mesta otvaraju se sutra u 8.00 a zatvaraju u 21.00 čas, a pravo glasa na referendumu ima 484.718 birača. Za referendum o državnom statusu Crne Gore vlada veliko interesovanje, pa je akreditovano oko 3.400 domaćih i stranih posmatrača i 850 domaćih i stranih novinara.

Glasački listić na predstojećem referendumu o državnom statusu Crne Gore je roze boje, a broj listića mora biti istovjetan broju birača upisanih u glasački spisak. Broj rezervnih listića može biti najviše tri odsto, a Republička referendumska komisija određuje i broj glasačkih listića koji su štampani dvojezično.

Knjiga glasača nalazi se ispred potpredsednika glasačkog odbora, koji vodi računa da svaki glasač svojeručnim potpisom potvrdi preuzimanje glasačkog listića. Knjiga sadrži ime i prezime,datum i mjesto rođenja, adresu, prebivalište, matični broj glasača i prostor za svojeručni potpis. Izuzetno, ukoliko građaninu nije određen matični broj u knjigu se upisuje broj lične karte.

Glasačka kutija je neprozirna, plave boje, dimenzija 50x50x55 centimetara. Na središnjem delu poklopca kutije nalazi se otvor dužine 20 i širine jedan centimetar koji služi za ubacivanje glasačkih lističa. Na levoj i desnoj strani pokretnog poklopca i osnovnog dela glasačke kutije, na udaljenosti od tri do pet centimetara, nalaze se po dva otvora kružnog oblika prečnika 0,5 centimetara. Kroz kružne otvore na poklopcu i osnovnom delu kutije provlači se kanap koji vezuje i pečati ga glasački odbor. Kutija za čuvanje kontrolnih kupona na glasačkom mestu izrađuje se od drveta i ima poklopac. Kutija ima unutrašnje pregrade čije dimenzije odgovaraju dimenzijama kontrolnog kupona.

Na referendumu će biti korišćeni paravani koji su upotrijebljeni za glasanje na izborima za poslanike 2002. godine. Paravan je snabdeven nestandardizovanom hemijskom olovkom. Na glasačkom mestu vidno se ističe oznaka i naziv glasačkog mesta i Odluka o raspisivanju referenduma. Ističu se i državna zastava Crne Gore, kao i zastava državne zajednice Srbija i Crna Gora, a može se istaći i rešenje o određivanju glasačkog mesta i rješenje o imenovanju članova glasačkog odbora.

Na glasačkom mestu i na 50 metara od njega zabranjeno je isticanje simbola referendumskih opcija i drugog propagandnog materijala, kojima se može uticati na opredjeljenje glasača.

Crna Gora je članica državne zajednice Srbija i Crna Gora koja zahvata površinu od 13,812 hiljada kvadratnih kilometara ili 13,5 odsto površine zajednice. Glavni grad je Podgorica, a Cetinje prestonica.

Prema popisu iz 2003. godine, u njoj živi preko 620 hiljada stanovnika. Crnogoraca 267 hiljada, Srba 198 hiljada, Bošnjaka 48 hiljada, Albanaca 31 hiljadu, Muslimana 24 hiljade i Hrvata šest hiljada. Pravoslavnih hrišćana ima oko 74 odsto, a pripadnika islamske veroispovesti 17odsto. Kopnene granice Crne Gore duge su 614 kilometara, a najduža je prema Bosni i Hercegovini na zapadu i severu u dužini od 225 kilometara, što čini 36,6 odsto ukupnih kopnenih granica. Jugoistočna granica sa Albanijom duga je 172 kilometra, na severoistoku i istoku sa Srbijom 203, dok je najkraća granica prema Hrvatskoj i duga je svega 14 kilometara. Crna Gora na jugozapadu ima širok izlaz na Jadransko more, čija je obala duga 293 kilometra, što je gotovo jednako polovini njenih kopnenih granica.

U poređenju sa evropskim državama Crna Gora je teritorijalno veća jedino od sedam takozvanih mini država - Andore, Lihtenštajna, Luksemburga, Malte, Monaka, San Marina i Vatikana, i nešto veća od grčkog ostrava Krit. Bruto društveni proizvod Crne Gore za 2004. godinu iznosio je nešto više od 2,4 hiljade EUR, stopa nezaposlenosti, prema poslednjem sedmičnom podatku bila je 18 odsto, dok je od turizma u prethodnoj godini prihodovano oko 230 miliona EUR.


Na referendumu o državnom statusu Crne Gore pravo glasa ima 484.718 građana.

Najviše glasača je u Podgorici, a najmanje u Šavniku.

Broj glasača u crnogorskim opštinama je:

Andrijevica 4.369
Bar 32.255
Berane 28.342
Bijelo Polje 40.110
Budva 12.797
Danilovgrad 11.784
Žabljak 3.407
Kolašin 7.405
Kotor 17.778
Mojkovac 7.645
Nikšić 56.461
Plav 12.662
Plužine 3.329
Pljevlja 27.882
Podgoirica 129.083
Rožaje 19.646
Tivat 10.776
Ulcinj 17.117
Herceg Novi 24.487
Cetinje 15.077
Šavnik 2.06



XS
SM
MD
LG