Linkovi

Hend: Zbog nehapšenja Mladića Vašington izgubio poverenje u Beograd


“U pogledu odnosa Beograda i Vašingtona, saradnja sa Haškim sudom će ostati jedno od glavnih pitanja izmedju dve zemlje” rekao je savetnik Komisije za evropsku bezbednost i saradnju u Predstavničkom domu američkog Kongresa, Robert Hand, u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem.

HEND:Krajnji rok za ispunjavanje saradnje sa Hagom, 31. maj, rapidno se približava i mada nisam siguran kakvu će odluku Stejt department doneti, mogu da kažem da u Kongresu i Helsinškoj komisiji vlada nepokolebljiv stav u pogledu hapšenje generala Ratka Mladića. Posle progresa postignutog počektom godine dobrovoljnim odlaskom nekih optuženih za ratne zločine u Hag, nadali smo se da će se nastaviti tim zamahom što se nije dogodilo. Vašington je stoga izgubio poverenje u Beograd i mislim da bi u ovom momentu ovde bilo teško govoriti u prilog sertifikacije pomoći Srbiji, sve dok se Mladić ne uhapsi.

GLAS AMERIKE: Da li očekujete nove pritiske pa i sankcije protiv Srbije?

HEND: Za sada ne verujem da će doći do nekih konkretnih, novih mera protiv Srbije, pošto ona ionako već gubi veoma mnogo svojom nesaradnjom. Mi se nadamo da će se to pitanje rešiti do krajnjeg roka, 31. maja, i da će postojana nastojanja Srbije na hapšenju Mladića uroditi plodom. U suprotnom, da li će nastojanja Beograda biti dovoljna da ubede Vašington da Srbija ulaže najveće napore na planu te saradnje i da je ishod samo stvar vremena, za to nemam odgovor.

GLAS AMERIKE: Kakve posledice bi nepotpuna saradnja Beograda sa Hagom mogla da ima na unutrašnju političku situaciju u Srbiji i na odnose sa SAD?

HEND: Najveći uticaj će se svakako odraziti na unutrašnju političku situaciju u Srbiji. Već smo svedoci podnošenja ostavke potpredsednika Labusa, mogućnost održavanja novih izbora, itd. Svakako da narod shvata da je prosperitetna budućnost Srbije dovedena u pitanje, pošto, kako izgleda, razni kriminalni elementi sprečavaju vlast da saradjuje sa Hagom i ostvari progres. Interna politička dinamika je veoma važna i mogla bi da utiče na dalji razvoj demokratije u toj Srbiji. U pogledu odnosa sa SAD, saradnja sa Haškim sudom će biti jedno od glavnih pitanja izmedju Vašingtona i Beograda. Ovde ima puno dobre volje prema Beogradu i želje da se odnosi unaprede. Mi ne želimo da stvaramo veštačke prepreke na putu razvoja bilateralnih odnosa, ali pitanje saradnje sa Hagom je stvaran i dugogodišnji problem koji treba pozitivno rešiti. mmd

GLAS AMERIKE: Neki analitičari smatraju da je u odnosima izmedju dve zemlje prevelik naglasak stavljen na slušaj Mladića koji parališe odnose izmedju dve zemlje. Šta mislite o tome?

HEND: Takvim stavom se umanjuje zlodela koje je Mladić počinio. Mislim da se to nemože zapostviti ili odbaciti. Kada čujem ovakvu argumentaciju, sećam se ranih 1990-tih, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma sa Slobodanom Miloševićem, kada mi nismo bili previše zainteresovani za promovisanje demokratije u Srbiji. Tada se postavljalo pitanje šta je važnije regionalna stabilnost ili demokratija u Srbiji. Ako dodje do demokratizacije Srbije, doći će do destabilizacije. Milošević nam je potreban zbog sveta toga. Mislim da je to bila greška i da nije bilo fer prema narodu Srbije. Slično tome, hapšenje Mladića neće destabilizovati Srbiju. Narod Srbije treba da odlući kakve su posledice nesaradnja sa Hagom, a ne mi ovde. Odlaganje hapšenja Mladića, teške ekonomske posledice i politički limbo su destablizujići faktor za tu zemlju. Ta zemlja bi sada bila daleko stabilnija da je akcija hapšenja Mladića okončana ranije. Odugovlačenje potpune saradnje sa Hagom je faktor najveće destabilizacije za tu zemlju.

XS
SM
MD
LG