U sudskim dokumentima u okviru istrage o otkrivanju identiteta tajnog agenta CIA-e, Valeri Plejm, 2003. godine, u postupku protiv bivšeg saradnika potpredsednika Dika Čejnija, Luisa Libija, do kojih su juče došli mediji, navodi se da je Predsednik Buš odobrio obelodanjivanje dela tajnih informacija o iračkom naoružanju kako bi administracija uzvratila na argumente kritičara rata u Iraku. Portparol Bele Kuće je danas tim povodom rekao da predsednik Buš ne bi nikada učinio ništa što bi ugrozilo naconalnu bezbednost. Jutros, posle saopštenja o ekonomiji, predsednik Buš je brzo napustio prostoriju sa novinarima. Nije bilo pitanja ni odgovora o optužbama da je predsednik odobrio obelodanjivanje tajnih informacija. Predsednik je u prošlosti jasno stavio do znanja šta misli o «curenju informacija»
«Ima suviše curenja poverljivih informacija u Vašingtonu. Stalno sam izražavao nezadovoljstvo takvim slučajevima, posebno kada se radi o tajnim informacijama.»
Prema tome kada je Luis Libi izjavio da ga je predsednik, preko potpredsednika Čejnija, ovlastio da obelodani delove tajnog izveštaja CIA-e, koji su mogli da podupru stav administracije da Irak poseduje oružje za masovno uništenje, predsednik je bio doveden u neogodan položaj.
«Ne možete da imate dvojak pristup. Moramo da dobijemo objašnjenje zašto je curenje informacija s jedne strane loše, a sa druge strane je u redu ako sadržaj tajnog dokumenta šapatom saopštite novinaru Njujork Tajmsa.»
Nije nezakonito da predsednik ovlasti objavljivanje tajnih informacija. Ali pošto je ranije oštro osudjivao takve postupke, predsednik sada daje snažan argument svojim protivnicima.
«U najmanju ruku, to je izuzetno nesmotren način za obelodanjivanje dela izveštaja CIA-e bez preduzimanja nephodnih koraka, kako izvori i metodi ne bi bili kompromitovani.»
Stav administracije za sada je da ne želi da komentariše tekući sudski proces.