Linkovi

Mnogi posmatrači tvrde da je 2006. godina “odlučujuća” za Zapadni Balkan


Mnogi posmatrači tvrde da bi tokom predstojećih meseci moglo biti postignuto mirno rešenje za preostala pitanja Zapadnog Balkana od strateškog značaja, uključujući i stvaranje dve nove države, Kosova i Crne Gore, kao i sastavljanje novog ustava Bosne i Hercegovine.

2006.godina je okarakterisana kao ”odlučujuća“ za države bivše jugoslovenske federacije. Ta pitanja se tiču granica i državnosti u tom regionu koji se još uvek bori da prevazidje legat podele. Čarls Kapčan je direktor Evropskih studija u Sevetu za medjuanrodne odnose u Vašingtonu:

”Danas se diplomatama postavlja pitanje šta treba učiniti kako na Balkanu ne bi više bilo krvavih sukoba? Šta bi trebalo učiniti da se uspostavi stabilna ravnoteža izmedju država koje još uvek opterećuju uzajamne sumnje i animoziteti i obezbedi neophodni period kako bi magija političke i ekonomske integracije dala rezultate?

Prema većini posmatrača, najbolnije pitanje je rešenje statusa Kosova, Prošle godine Kosovo je ponovo stavljeno na dnevni red medjunarodne diplomatije. U novembru, Marti Ahtisari, izaslanik Ujedinjenih nacija i bivši predsednik Finske, posetio je taj region kako bi položio temelj za razgovore izmedju Prištine i Beograda o rešenju statusa Kosova. Čarls Kapčan koji takodje predaje na univerzitetu Džordžtaun u Vašingtonu kaže da medju diplomatama postoji opšti konsenzus da bi Kosovo trebalo da dobije nezavisnost. Medjutim, on tvrdi da je snažni podsticaj od suštinske važnosti:

”U krajnjoj instanci mogla bi biti doneta čvrsta odluka medjunarodne zajednice da se to ostvari. Medjutim, mislim da je ishod realističan sve dok pregovarački tim na čelu sa Martijem Ahtisarijem, bude smatrao da se ne radi o pregovorima prepuštene volji Beograda i Prištine već zauzme oštriji stav i izvrši pritisak na pregovaračke strane da postignu sporazum do kraja godine.“

Profesor Kapčan sumnja da će Beograd lako pristati, ali dodaje da bi medjunarodna zajednica mogla da pokuša da obezbedi saradnju Srbije otpisivanjem velikog stranog duga i ubrzanjem diskusija o članstvu u programu NATO-a Partnerstvo za mir i Evropskoj uniji. Džejms Dobins, direktor Medjunarodnog centra za bezbednost i odbranu u ogranku korporacije REND, u Vašingtonu, smatra da će kosovski Albanci morati da daju neka ovlašćenja srpskoj manjini i prihvate uslovnu nezavisnost:

”To bi bio niz aranžmana kojima bi se obezbedile garancije za manjine i trajni medjunarodni nadzor u cilju ispunjenja tih garancija. Time bi Kosovo u suštini izgledalo kao Bosna, koja je već deset godina nezavisna i suverena država, ali još uvek ima medjunarodnog administratora i znatna ograničenja u pogledu slobode akcije.“

Ključni prodor u BiH je zabeležen prošle godine kada je postignut sporazum o formiranju ujedinjenih multietničkih nacionalnih policijskih snaga. Džejms Dobins primećuje da su se tada, muslimanski, hrvatski i srpski lideri složili da eliminišu sistem tri predsednika i ojačaju centralnu vlast.

”Time su postigli znatan napredak, unevši ustavne amandmane o tim novim rešenjima, koji omogućavaju medjunarodnoj zajednici da smanji svoje prisustvo, a bosanskim liderima i institucijama da preuzmu veću odgovornost. To bi postepeno značilo da bi pretežno teoretski suverenitet, koju je BiH imala tokom protekle decenije mogao da postane realniji.“

Mnogi posmatrači tvrde da nacionalni lideri shvataju da samo efikasna vlada može da pregovara o članstvu u Evropskoj uniji. Američki ambasador Donald Hejz, koji je bio na položaju zamenika visokog prestavnika za BiH od 2001. do 2005. godine dodaje da bosanski birači vrše pritisak na svoje lidere.

”Najvažnija stvar koja navodi ove političare da sednu za pregovarački sto je priznanje da su gradjani Bosne konačno rekli: ”Slušajte, dosta je. Želimo funkcionalnu ekonomiju i vladu kako bi smo stvorili stabilnije i pozitivnije okruženje za našu decu. Ako nam to ne pružite, glasaćemo za nekog drugog.“

U maju će biti održan referendum o nezavisnosti Crne Gore. Brisel smatra da je aranžman izmedju Srbije i Crne Gore nefunkcionalan, a većina posmatrača predvidja da će se većina gradjana Crne gore opredeliti za nezavisnost. Oni ističu da će takav ishod pored eventualnog suvereniteta Kosova, označiti konačan raspad hladnoratovske Jugoslavije i početak reintegracije njenih nekadašnjih delova sa Evropom na principima liberalne demokratije i kapitalizma zasnovanog na slobodnom tržištu.

XS
SM
MD
LG