Linkovi

Stojanović: Srbi na Kosovu nemaju želju da vladaju Albancima


Predsednik Srpsko-američkog centra, sa sedištem u Beogradu, Svetozar Stojanović, učestvovao je na upravo završenom dvodnevnom seminaru posvećenom Kosovu u vašingtonskom centru “Vudro Vilson” . U razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem, Stojanović se osvrno na neke aspekte kosovske problematike.

Stojanović: Srpska strana, Srbi na Kosovu nemaju želju da vladaju Albancima, ali ne razumeju zašto neko podržava želju da Albanci vladaju nad Srbima. Ako govorimo o Kosovu i Metohiji i ako Albanci ne žele da njima vladaju Srbi zašto onda oni hoće da vladaju Srbima. Prema toma tu imate dva samoopredeljenja kao princip. Reč je ustvari o demokratskim pravima i iz tog sam razloga predlagao i, stojim pri tome, da se sada interno reorganizuje Srbija. Biće ustavna diskusija, menjanje ustava, i predlozi da se smanji obim autonomne pokrajine Kosova i Metohije s tim što bi se pošlo od toga da oni delovi u kojima su Srbi većina, odnosno bili većina, mogu da se opredele za opciju da ne pripadaju autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija nego direktno da budu pod Beogradom. To je recimo 25 do 30 odsto teritorije, a ostatak pokrajine, što je ogromna većina, bude predmet daljih diskusija i pregovora. Tu će biti naših enklava, manastira i naše svojine i svega ostalog. Zatim bi se pregovaralo o statusu preostale dve trećine pokrajine; naravno, medjunarodno-pravno to ne može biti nekakva nezavisna država, ali može da bude gotovo blizu nezavisne džave; da ima dosta nezavisnosti, ali ne i suvereniteta u medjunarodno- pravnom smislu te reči. Naravno, postoji jedan problem u ovom mom planu a to je što se severni delovi Kosova i Metohije direktno naslanjanju na Srbiju i mogu da se na ovaj način reorganizuju, dok se Pečka patrijaršija i Dečani, odnosno metohijski deo pokrajine, ne naslanja na Srbiju, već Crnu Goru. Pošto ja polazim od predpostavke da će Srbija i Crna Gora ostati u državnoj zajednici, vrlo bi lako bilo izpregovarati sa Crnom Gorom da se ti delovi adminstrativno priključe Crnoj Gori, tako da ostanu u državnoj zajednici. Na kraju krajeva, kao što je poznato, 1912. godine to je bio deo kraljevine Crne Gore.

Glas Amerike: Kako bi mogao da se formuliše ekstra teritorijalni status imovine Srpske pravoslavne crkve i njenih verskih objekata?

Stojanović: Ovaj način koji ja zastupam nudi moguće rešenje jer izvesni manastiri bi bili direktno, administrativno priključeni Srbiji, a ostatak bi mogao da bude predmet pregovora i regulisan po principu Hilendara. Medjutim, ako Kosova i Metohija, odnosno deo koji bi ostao autonomna pokrajina, ne želi da ima ikakave veze sa Srbijom, onda bi u onom delu sa srpskim manastirima moglo da ostane malo Srba, pa bi ta zdanja parkatično bila kulturno-istorijsko-verski spomenici, a ne živi manastiri i žive crkve, ali to su sada drugi problemi o kojima bi moglo da se razgovara.

XS
SM
MD
LG