U američkom Senatu počela je rasprava o imigracionoj reformi –pitanju koje dijeli vladajuće republikance i – istovremeno – može značajno da utiče na izbore za jedan broj zakonodavaca, u novembru ove godine.
Stotine demonstranata ispred zgrade Kongresa na kapitol Hilu tražile su uoči rasprave da Senat ne prihvati odredbe zakona koji je u decembru usvojen u Predstavničkom domu. Tim aktom se ilegalan boravak u Sjedinjenim državama označava kao krivično djelo i predviđa izgradnja ograde duž jedne trećine granice prema Meksiku. Protest u Vašingtonu prati seriju demonstracija širom zemlje, od kojih su neke privukle više stotina hiljada ljudi.
Poruka demonstranata naišla je na razumijevanje u senatskom Odboru za pravosuđe koji je na izjašnjavanje Senatu u punom sazivu, uputio prijedlog koji se bitno razlikuje od dokumenta koji je usvojio Predstavnički dom. Sada se očekuje žestoka rasprava o reformi imigracione politike.
Zakon koji je predložen u Senatu sadrži mnoge odredbe za koje se zalaže predsjednik Buš, uključujući i takozvani program «gostujućih radnika» i mogućnost da milioni ilegalnih useljenika legalizuju status i potom apliciraju za državljanstvo. Konkretno, zakon predviđa program za boravak na privremenom radu koji bi otvorio vrata stalnom boravku i eventualnom državljanstvu. Godišnje bi se vize za privremeni rad i boravak izdavale za oko 400 hiljada ljudi.
Međutim vladajući republikanci su podijeljeni po tom pitanju. Senator Džon Kornin iz Teksasa /John Cornyn/ smatra da se planom nagrađuju ilegalni doseljenici:
«Bojim se da će u mom okrugu i drugdje ovo biti protumačeno kao amnestija».
No, njegov stranački kolega, predsjedavajući Odbora za pravosuđe, senator Arlin Spekter, ne misli tako::
«Vjerujem da se ovaj zakonski prijedlog ne može karakterisati kao amnestija.»
Vodeći demokrata u Odboru, senator Patrik Lejhi iz Vermonta /Patrick Leahy/ saglasan je sa Spekterom i kaže da ilegalni useljenici ne mogu dobiti državljanstvo prije onih koji su poštovali zakonsku proceduru i koji već čekaju u redu.
«Oni će morati da plate poreze i da rade naporno, da čekaju da dobiju zelene karte i pravedno zasluže državljanstvo.»
Imigraciona reforma je, u ovoj izbornoj godini, posebno osjetljiva za republikance. Oni moraju da odluče da li će se obratiti svojoj konzervativnoj bazi koja želi da se ilegalna imigracija, a time i sve veći politički uticaj Hispano-amerikanaca, zaustavi. Debata u Senatu biće, u svakom slučaju žestoka.
Predsjednik Buš pozvao je zakonodavce u ponedjeljak na ceremoniji na kojoj je 30 imigranata dobilo američko državljanstvo, da zakonom obuhvate jedan od prioriteta njegove ovogodišnje agende:
Kongres mora da usvoji zakon koji će biti sveobuhvatan – obezbijediće granicu, unaprijediti rad lokalnih organa reda i zakona i istovremeno stvoriti uslove za program boravka na privremenom radu, čime će se ojačati i bezbjednost i ekonomija SAD.»
No poziv predsjednika Buša neće biti tako jednostavno realizovati. Nejasno je i kada bi Senat mogao da usvoji zakon, ali kada se to desi taj tekst će morati da bude usaglašen sa verzijom Predstavničkog doma – u kojoj se boravak radi privremenog rada ne pominje. Usaglašeni tekst, da bi postao punovažan, moraće da potpiše i predsjednik. On će o imigracionoj reformi u svakom slučaju razgovarati sa liderima susjednih država - Kanade i Meksika – na trilateralnom samitu naredne sedmice u Kankunu.