Linkovi

Erika Šleger: Romima koji su sada na Kosovu neophodno poboljšati životne uslove


Savetnik Komisije za evropsku bezbednost i saradnju i Predstavničkom domu američkog Kongresa i stručnjak za medjunarodno pravo i pitanje Roma, Erika Šleger, u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem osvrnula se na izuzetnu ranjivost Roma kao etničke grupe i njihovu situaciju na Kosovu.

Erika Šleger: Pre svega treba ukazati da širom Evrope živi od 8 do 10 miliona Roma, što znači da je njihova populacija veća od populacije nekih evropskih zemalja. Medjutim, oni nemaju matičnu zemlju koja bi govorila u njihove ime, suprotno situaciji sa, recimo, madjarskom manjinom u Slovačkoj ili Rumuniji, koja ima razumevanje i podršku Budimpešte. Pored toga, Romi su, kao što znate, vekovima izloženi kontinuiranom proganjanju, a doživeli su i genocid tokom holokausta. Da su pojedinci i narodi bolje upoznati sa istorijskim iskustvom Roma, verujem da bi u Evropi i drugde bila daleko veća tolerantnost prema njima.

Glas Amerike: Da li su Srbi na Kosovu i Albanci koristili pitanje Roma u svoje političke svrhe?

Erika Šleger: To je tačno. Pre konflikta na Kosovu u toj pokrajini je živelo 130 hiljada Roma, koji su, grubo govoreći, podeljeni na one koji govore sprski ili albanski, koji su pravoslavni ili muslimani. U skladu sa tim i Srbi i Albanci su nastojali da se koriste njima za svoje političke ciljeve. Danas na Kosovu imate oko 30 hiljada Roma, dok ih u Srbiji ima 100 hiljada. Oni žive kao raseljena lica, a mnogi su se razišli širom Evrope gde žive kao izbeglice

Glas Amerike: Da li će Romi imati svoju reč u odlučivanju budućeg statusa Kosova?

Erika Šleger: Postoji veliki interes da se obezbedi da oni budu deo tog procesa. Evropski parlament je 6. marta razmatrao upravo pitanje participacije Roma na pregovorima o budućem statusu Kosova i podržao tu ideju. Problem je u tome što je veliki broj Roma sada raseljen i više nije na Kosovu. Organizacija za evrpsku bezbednosti i saradnju nastoji da se dijaspora Roma iz Evrope angažuje na obnovi Kosova i povratku raseljenih Roma.

Glas Amerike: Kave su mogućnosti za povratak Roma na Kosovo da bi se poboljšali uslovi za stvaranje multietničke pokrajine?

Erika Šleger: Takva mogućnost postoji i to je naš cilj. Medjutim, suočeni smo sa brojnim izazovima. Jedan od izazova je da Romima koji su sada na Kosovu trebalo poboljšati životne uslove, što bi ih zadržalo u toj pokrajini i istovremeno uputilo poruku onima koji su izbeglice da je bezbedno da se vrate nazad. Jedan od načina da se počne sa tim procesom jeste da se Romi koji sada žive na tri olovom zagadene lokacije premeste na druga mesta. Romi su 1999. godine prešli iz južnog dela Kosovske Mitrovice na tri lokacije severno od tog grada, a medjunarodna zajednica im je rekla da je to privremena mera. Šest godina kasnije oni su još uvek na tim lokacijama gde su izloženi velikom riziku zbog mogućih zdravstvenih posledica jer je teren zagadjen olovom. Naš ured saradjuje sa Stejt departmentom i UNMIK-om da se obezbede alternativne lokacije gde bi zdravstveni i životni uslovi bili mnogo povoljniji.

XS
SM
MD
LG