Linkovi

Čen: Smrt Miloševića nanela strahovit udarac Haškom tribunalu


Smrt Slobodana Miloševića nanela je strahovit udarac Haškom tribunalu, ocenio je u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike Edgar Čen, pravni saradnik Tribunala i stručnjak Koalicije za medjunarodnu pravdu. On medjutim ističe da se ne sme zanemariti činjenica da su brojni dokazi o dogadjajima u BiH, Hrvatskoj i na Kosovo izašli na videlo u toku tog procesa, te da se ne može reći da pravda neće biti zadovoljena.

Čen: Ovo je svakako težak udarac za sud jer je najvažnija stvar koju smo svi mi koji smo iz dana u dan pratili sudjenje bilo – presuda. I sudije su uvek bile svesne Miloševićevog zdravstvenog pitanja i pre nekoliko meseci je sudsko veće odbilo razdvajanje otpužnica za Kosovo, BIH I Hrvatsku, i odbilo Miloševiću zahtev za dodatno vreme. Oni su želeli da se ovo završi do kraja maja. Od toga nas je delilo doslovno nekoliko meseci, prema podacima bukvalno 40 sati vremena za odbranu, bili smo tako blizu i poražavajuće je to što se ovo sada dogodilo. Kada bi se faza odbrane završila u maju, sledili bi završni argumenti odbrane i tužilaštva. Ali, da sve sve dešavalo na vreme, nadali smo se presudi do kraja ove kalendarske godine, iako je bilo potrebno pokriti veoma dug vremenski period.

Glas Amerike: S obzirom na to da presuda neće biti doneta, danas se u mnogim reakcijama izražava žaljenje što pravda u slučaju Milošević neće biti zadovoljena.

Čen: Tehnički to je tačno, neće biti presude u ovom slučaju, kada optuženi umre, slučaj se zatvara. Ali moramo da posmatramo duži period, počevši od same činjenice da je protiv njega bila podignuta optužnica što je eliminisalo njegov kredibilitet kao mirotvorca na Balkanu. To mu je oduzelo legimititet i uklonilo ga kao prepreku miru. Došao je u Hag na sudjenje, što je poduhvat da jedan predsednik bude doveden pred medjunarodni sud. U toku 4 godine sudjenja mnogo dokaza je isplivalo na površinu. Na medjunarodnom sudu pravde, toliko toga u procesu BIH protiv SCG je zasnovano na dokazima sa sudjenja Miloševiću. Pogledajte samo video snimak sa Škorpionima ...efekat toga je bio tako značajan u Srbiji i regionu da bi pokazao šta je bila uloga Beograda u ratu u Bosni. I ako mislimo o tome dugoročno, a ne samo o presudi nego o tome koji su dokazi izašli na površinu i kakav je dosije načinjen u smislu dokaza i sa istorijskog aspekta, ne može se reći da pravda nije zadovoljena.

Glas Amerike: Vi ste Miloševića poslednji put videli u sudnici Haškog tribunala 1. marta. Kakvi su vaši utisci bili o njegovom zdravstvenom stnaju i da li mislite da mu je u Hagu pružena adekvatna nega?

Čen: Mislim da je Tribunal uvek bio izuzetno svestan Miloševićevih problema. Može se reći da su sudije bile čak preterano velikodušne i preterano mu izlazile u susret. Tačno je da mu nisu dozvolili da ode na lečenje u Rusiju ali prošle nedelje nije bilo sudjenja, načinjena je pauza da bi imao vremena da se pripremi za ispitivanje važnog svedoka, Momira Bulatovića. Očigledno je bilo teško balansirati brz i efikasan proces sa pravima optuženog ali Milošević je odbijao zahteve da čuva zdravlje i primi pravnu pomoć koja mu je nudjena. On je to odbijao jer je želeo da bude u centru pažnje medija. Znam da se prethodno bio žalio na šum u glavi i da su ga pregledali specijalisti. Njegovo zdravlje je često bilo u centru pažnje zbog tolikih prekida i nema razloga za sumnju da tretman nije bio adekvatan. Možda nije bio ono što je on želeo da bude, jer je hteo da ide u kliniku u Moskvi, ali koliko ja znam nema razloga za sumnju da nije bio adekvatan. Dan kada mu je odbijen zahtev za lečenjem u Moskvi, počeo je sudjenje u petak, delovao je iziritirano zbog toga, sudija mu je naložio da predje na ispitivanje svedoka. Milošević je rekao «dobro» i nastavio sa slučajem kao da se ništa nije desilo. Glas mu je bio malo promukliji nego inače ali je mogao da ispita tri svedoka i ponašao se sasvim uobičajeno.

Glas Amerike: Koliko su ipak opravdane kritike na racun kompetentnosti tužilaštva haškog tribunala s ozbirom na dužinu procesa?

Čen: «To je drugo pitanje, pitanje efikasnosti organizacije rada suda, mnoge kritike tu imaju nekog osnova. Sudije su ako ništa drugo bile previše velikodušne, previše popustljive, želele su da svet vidi da on dobija fer sudjenje i nisu mu stavile na znanje da to nije njegov šou, da su one glavne i da mu narede da koristi pravnu pomoć u odbrani. Zato u tom smislu validne su kritike sudskog mendžameneta, ali ne u smislu pravde.»

Glas Amerike: Kakve sada posledice i pritiske na Beograd očekujete?

Čen: Biće posledica, i ne samo što će se pojačati pritisak na Srbiju da izruči Mladića nego i nadje Karadžića. Postoji sada praznina na nivou visokog političkog rukovodstva koje se nalazi u Hagu. Naravno tu su Milutinović i Šainović koji čekaju sudjenje, ali mislim da je tačno da će biti dodatnog pritiska. Taj pritisak treba da dodje od Sad i EU, protagonista koji su investirali u haški sud. Svakako je ovo težak udarac za zemlje koje su investirale toliko mnogo u taj sud, ali je vreme da se pritisak pojača a Srbija uhapsi i izruči Mladića a Srbiju da uhapsi i izruči Ratka Mladića i da sve od sebe da učini isto za Karažića, Tolimira, Hadžića, i Župljanina, ima još optuženika osim Mladića i ako tribunal želi da uspe važno je da osumnjičeni budu uhapšeni. Najpozitivniji aspekt se ne sme prenebregnuti, da je izašlo toliko dokaza na videlo. Hrvatska faza će uticati na sudjenje Šešelju, Simatoviću i Stanišiću, ovaj slučaj je uticao na mnogo toga i to se nikako ne sme izgubiti iz vida.

XS
SM
MD
LG