Linkovi

Ahtisari pred Savjetom bezbjednosti o napretku u pregovorima o statusu Kosova


Do poboljšanje uslova života manjinskih zajednica na Kosovu mora doći odmah i to je preduslov za rješavanje konačnog kosovskog statusa, rekao je danas u Njujorku specijalni izaslanik generalnog sekretara UN, Marti Ahtisari.

Ahtisari je iza zatvorenih vrata informisao Savjet bezbjednosti UN o dosadašnjem toku pregovora i utiscima nedavnog boravka u Prištini i Beogradu.

“Postoje određeni standardi, kao što je zaštita manjina i poboljšanje uslova života manjinskih zajednica – što se mora odmah desiti”, rekao je Ahtisari novinarima nakon sastanka sa članovima Savjeta bezbjednosti UN.

Ostali standardi na kojima insistira međunarodna zajednica nisu toliko prioritetni, rekao je Ahtisari , pojasnivši kako je “na primjer onima koji su počeli pregovore o pristupu EU bilo potrebno mnogo godina za dostizanje tog standarda”.

Nezavisnost i autonomija su opcije koje su na pregovaračkom stolu. Albanci čine 90 odsto populacije na Kosovu, ali Srbija odbacuje svaku mogućnost nezavisnosti za Kosovo.

“Razumno se priznaje se da ovo pitanje nije baš najjednostavnije”, rekao je Ahtisari komentarišući reakciju članova Savjeta Bezbjednosti na njegov brifing.

Ahtisari je najavio nastavak direktnog dijaloga Prištine i Beograda za 17. mart, ističući da će to biti nastavak početih pregovora o decentralizaciji i praktičnim, kako ih je nazvao “statusno neutralnim” pitanjima - o kulturnoj i vjerskoj baštini, manjinskim i ljudskim pravima i ekonomiji.

"Mislim da su razgovori o decentralizaciji skoncentrisani na glavno pitanje, a to je - kako se život manjinskih zajednica može unaprijediti. Želim da vidim napredak u tom smislu, prije nego što počnemo konkretne razgovore o statusu", podvukao je finski diplomata.

Ahtisari je prošle nedjelje u Beogradu rekao da će teme predstojećeg susreta u Beču biti lokalno finansiranje, medjuopštinska saradnja i odnosi, kao i dogovor o budućoj organizaciji razgovora.

Ahtisari u srijedu dolazi u Vašington gdje će o toku kosovskog pregovaračkog procesa razgovarati sa visokim američkim zvaničnicma i predstavnicima Medjunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

Finski diplomata je ranije apelovao na vlasti u Beogradu da ohrabre kosovske Srbe da aktivno učestvuju u razgovorima i u kosovskim institucijama. Prenio im jeda su razgovori u Beču bili dobar početak i pozvao ih da budu stalno angažovani.

Pregovori Beograda i Prišine su u austrijskoj prijestonici počeli 20. februara raspravom o ovlaštenjima opština u oblasti zdravstva, obrazovanja i socijalne politike.

Stejt dipartment: Izbor Čekua unutrašnje pitanje

Portparol Stejt departmenta Tom Kejsi izjavio je da je izbor dosadašnjeg komandanta Kosovskog zaštitnog korpusa Agima Čekua za mandatara nove kosovske vlade
unutrašnje političko pitanje.

"Koga će Kosovari birati za svoje političke predstavnike zavisi od njih samih i to je unutrašnje političko pitanje", rekao je Kejsi na konferenciji za novinare, odgovarajući na zahtjev da prokomentariše stav Vlade Srbije da je izbor Čekua za premijera neprihvatljiv zato što bi njemu trebalo da se sudi za ratne zločine.

Na pitanje kakav je američki stav u pogledu potjernice koju je Srbija raspisala za Čekuom zbog zločina nad Srbima na Kosovu i u Hrvatskoj, Kejsi je odgovorio da bi gonjenjem ratnih zločinaca trebalo da se bavi Haški tribunal.

"Naravno, mi i dalje pozivamo sve koji imaju saznanja o tome gde se nalaze bilo koji ratni zločinci koje traži Haški tribunal da se jave i pomognu da i Ratko Mladić i drugi počinioci budu uhapšeni i poslati u Hag kako bi im se sudilo", kazao je Kejsi.

XS
SM
MD
LG