Linkovi

Tomas Doneli: Evropska unija sa zebnjom gleda na mogućnost otcepljenja Kosova


“Evropska unija sa zebnjom gleda na mogućnost otcepljenja Kosova, uprkos opštem trendu u prilog nezavisnosti pokrajine” rekao je saradnik Instituta Ameriken enterprajz, Tomas Doneli. U razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem, Doneli se najpre osvrnuo na strahovanja izražena u nekim zapadnim krugovima o političkoj situaciji na Kosovu posle Ibrahima Rugove.

Doneli: Zapad već duže vreme izražava strahovanje da bi posle Rugove, koga neki smatraju za “albanskog Gandija”, moglo da dodje do radikalizacije situacije u pokrajini, posebno u svetlu činjenice da su svi potencijalni kandidati za predsednika bili povezani sa Oslobodilačkom vojskom Kosova. Za sada ne verujem da će politička situacija u toj pokrajini skrenuti u ekstremističke vode, ali je prerano donositi bilo kakve zaključke. U perdstojećoj borbi za vlast uvek postoji mogućnost da neki od kandidata posegne za ekstremnom i nacionalističkom kartom u kom slučaju bi situacija postala veoma ozbiljna. Medjutim, imajući na umu želje kosovskih Albanaca za ostvarenje nezavisnosti, ukoliko se nastavi sadašnjim umerenim putem, odnosno ako se projektuje slika stabilnosti i jedinstva,i za Evorpsku uniju i za SAD, šanse za postizanje nezavisnosti će se povećati. To će svakako biti veliki podsticaj kosovskim Albanicma da nastave mirnim i umerenim putem.

Glas Amerike: Srbija se protivi nezavisnosti Kosova, ali nudi najveći mogući stepen autonomije. Da li je takvo rešenje ostvarljivo?

Doneli: Ne verujem da će kosovski Albanci to prihvatiti. Medjutim, Srbija ima mogućnost da na pregovorima iznese svoju tezu kao privlačnu i delotvornu opciju. Evropska unija za zebnjom gleda na mogućnost otcepljenja Kosova, uprkos opštem trendu u prilog nezavisnosti. Mislim da će pregovori biti usredsredjeni na specifičnosti i karakter nekog vida nezavisnosti, uključujući zaštitu i povratak srpskog stanovništva, crkava i spomenika.

Glas Amerike: Da li bi zaštita srpskog stanovništva mogla da se ostvari putem decentralizacije, i da istovremeno ohrabri povratak srpskih izbeglica?

Doneli: Bez obzira da li će Kosovo ostati deo Srbije ili postati nezavisno, moraće da se ostvari neka struktura u kojoj će sve etničke i verske zajednice na Kosovu živeti zajedno i u miru, kako bi, dugoročnije gledano, mogli da se obnove gradjansko društvo i privreda. Bilo da je uprava u Beogradu ili Prištini ona će morati da ozbiljno uzme u obzir princip decentralizacije i njegovu realizaciju.

Glas Amerike: Da li bi organizovani kriminal mogao da predstavlja opasnost, kako za kosovsku upravu, tako i za manjine?

Doneli: Najjača i najkoherentnija struktura i sila u tom reigonu je organizovani kriminal, koji će biti, siguran sam, još dugo biti prisustan u toj pokrajini. Politička stabilnost na Kosovu u znatnoj meri će zavisiti od obuzdavnja organizovanog kirminala, u čijem je interesu da društvo ostane konfliktu i nestabilno. EU i SAD zato nastoje da izoluju politički proces u toj pokrajini od uticaja organizovanog kriminala.

Glas Amerike: Ako bi Kosovo postalo nezavisno da li bi to, kao što neki tvrde, predstavljalo presedan?

Doneli: Svakako je moguće da u Evropi dodje do pokreta za nezavisnost regiona čiji gradjani žive u zemljama koje nemaju reprezentativnu upravu. Drugim rečima, vlade zemalja koje ne mogu da obezbede osnovna politička, gradjanska, verska i ekonomska prava, neće imati dobru budućnost. U tom smislu Kosovo je potencijalni presedan, ali i njegov status predstavlja jedinstven slučaj, jer se u velikoj meri zasniva na ishodu nasilja 1990-tih. Medjutim želim da naglasim da u Evropi niko ne gleda pozitivno na seckanja i secesije regiona, dok se istovremeno inisistira da vlade budu reprezentativne, legitimne i da štite prava manjina. To se naročito odnosi na Kosovo. Ako postane nezavisno Kosovo će morati da štiti manjine i garantuje politička i druga prava Srba.

XS
SM
MD
LG