Linkovi

Anksioznost ili uznemirenost utiče na milione ljudi širom sveta


To je psihološki poremećaj koji može da prouzrokuje različita ometanja u ljudskom životu i pogadja ljude svih socijalno-ekonomskih nivoa.

Kerol Braun je jedna od 19 miliona Amerikanaca koji pate od anksioznosti.

«Mogu da odem u prodavnicu i da osetim vrućinu i vlagu. Moje ruke su mokre i dobijem osećaj zatvorenosti, i mogu da ostavim kolica za kupovinu i jednostvano izletim iz prodavnice».

Anksioznost je osećaj koji ljudi često dobiju kada su pod stresom, fizičkim, socijalnim, ekonomskim ili psihološkim.

«Anksioznost je zaštitna emocija koju imamo da bi zaštitili sebe. To je neka vrsta našeg signala. Možete opisati anksioznost kao strah da bi nešto loše moglo da se dogodi».

Doktor Stefan Peterson je načelnik fizijatrije u Vašingtonskom bolničkom centru. On vidja više od 20 pacijenata dnevno, većina od njih ima anksioznost. Dok ljudi širom sveta imaju iskustvo anksioznosti, u Americi , to je najčešće mentalno oboljenje koje pogadja oko 13 odsto odrasle populacije.

Dok umerena anksioznost može da bude efektivno motivaciono sredstvo, potpuna anksioznost može da bude ozbiljan problem.

«Kada je previše anksioznosti, ljudi postaju simptomatični, i proizvode neku vrstu fizičkih i kognitivnih simptoma koji su problematični. Počinju da se dave, bole ih grudi, ubrzano im radi srce. Psihološki, osoba počinje da se oseća nestvarno ili van kontrole ili se boji da će umreti».

Ljudi sa potpunom anksioznočću mogu da dožive napad panike. Napadi panike mogu bukvalno da parališu , sprečavajući osobu da izadje iz kuće, vozi ili udje u lift. Uzrosi anksioznosti su različiti. Kod nekih ljudi ona se javila dok su još bili deca. Kod drugih to možr da bude jednostavno kao previše kafeina. Za Kerol Braun , prepisani lekovi pomažu joj da kontroliše svoju anksioznost.

«Prvi lek koji sam uzela je delovao odmah. I počela sam da spavam noću, što me je činilo više kao osobom, zato što kao deo anksioznosti možete da dobijete napade panike u snu, i ja nikada nisam spavala. Tako sam ja 32 godine stalno bila budna».

Većina lekara prepisuje lekove pacijentima sa anksioznošću zajedno sa psihoterapijom , ali postoje i neki alternativni tretmani za ljude koji ne žele da uzimaju lekove ili nemaju pristup lekarima.

«Mislim da najviše pomaže ljudima da počnu da odvajaju stvari koje ih opterećuju ili brinu, i da pokušaju da razgovaraju sa nekim drugim, sveštenikom ili nekim poverljivim u porodici».

Doktor Peterson takodje navodi da , da kao deo kućnog okruženja , neki pacijenti nose hladne ili tople bombone sa sobom, koje stavljaju u usta kada osete da anksioznost raste. Oni kažu da regulisanje temperature u njihovim ustima pomaže u suzbijanju anksioznosti. I u slučaju da ovo zvuči kao nešto zbog čega samo bogate zajednice imaju luksuz da brinu, Svetska zdravstvena organizacija navodi da je anksioznost mnogo češća medju siromašnim, nego bogatim ljudima.

XS
SM
MD
LG