Linkovi

Uragani Katrina i Rita nisu «potopili» američku ekonomiju u 2005.


Sve u svemu, američka ekonomija se razvijala dobro i analize ukazuju da će Sjedinjene Države nastaviti u tom pravcu i ove godine. Uprkos prirodnim katastrofama, 2005. je bila dobra godina za američku ekonomiju. Otvoreno je gotovo dva miliona novih radnih mesta, ekonomija je rasla za 3,5 odsto, a infalcija i nezaposlenost su ostale niske. Ekonomisti za 2006, predviđaju da će se nastaviti rast investicija i otvaranja novih radnih mesta koji su i ove godine doprineli uspehu ekonomije, kako ukazuje i Tomas Donohju, predsednik američke Trgovinske komore.

«Snažan razvoj bi trebalo da se nastavi i tokom 2006. Ekonomisti iz Komore predviđaju rast od 3,5 do 3,7 odsto u prvom polugođu, a onda manje usporavanje ukupnog rasta na 3,5 odsto», kaže Donohju.

Očekuje se da će svakog meseca biti stvoreno 160 hiljada radnih mesta, što će održati nivo nezaposlenosti na oko 5 odsto.

Što se tiče cena goriva, očekuje se da će neznatno pasti. Analitičari predviđaju da će se cena barela sirove nafte kretati oko 65 dolara.

Većina ekonomista boji sliku 2006. svetlim bojama, ali upozorava na klopke. Pojedini veruju da bi visoke cene energije i porast kamata mogli da uspore rast.

Predsednik Buš je rekao da je rešen da održi rast ekonomije i pozvao Kongres da ranija smanjenja poreze pretvore u trajna, da bi se osigurao rast. On je rekao da će tome dorineti i slobodna trgovina.

«Mi predstavljamo 5 odsto svetskog stanovništva. To znači da 95 odsto naših potencijalnih kupaca živi u inostranstvu. Uveren sam da ova zemlja treba da uradi sve što je moguće da bi otvorila strana tržišta za naše proizvode. Znam da će to biti neophodno da bi se osiguralo da ova ekonomija raste kratkoročno i dugoročno», rekao je predsednik Buš.

U dugoročnom smislu, američkoj ekonomiji predstoji nekoliko izazova, kaže Metju Slafter, član predsednikovog Odbora ekonomskih savetnika.

«Ako pogledamo dalje, posle 2006, videćemo brojne izazove: demografske promene zbog starenja populacije, ili, recimo, neophodnost što boljeg obrazovanja dece u situaciji sve većih raspona u zaradama», kaže Slafter.

77 miliona ljudi rođenih od 1946. do ‘64, iz takozvane "baby boom" generacije, treba narednih godina da se penzioniše. To će imati dramatične posledice u ekonomiji - zbog troškova njihovog zdravstvenog i penzijskog osiguranja. Američki sekretar za finansije, Džon Snou, kaže da je još važnije da se budući mladi radnici obrazuju na pravi način.

«Uspeh ove ekonomije direktno zavisi od stepena stručne osposobljenosti stanovništva, a ono sa čime se sada suočavamo jesu ogromne rupe u stručnosti, ozbiljni nedostaci koji ukazuju da su neophodne promene u obrazovanju», kaže Snou.

Ekonomisti, u ovom trenutku, očekuju relativno stabilnu godinu u kojoj će najveći rast zabeležiti sektor tehnologije - od gotovo 10 odsto, odnosno tri puta više od prosečnog rasta.

XS
SM
MD
LG