Rusija je optužila Ukrajinu da krade gas namijenjen zapadnoj Evropi, što zvaničnici u Kijevu demantuju. Međusobne optužbe uslijedile su pošto je ruska državna kompanija Gazprom, 1. januara umanjila isporuke gasovodom kroz Ukrajinu, za 120 miliona kubnih metara dnevno – količinu koju je do početka godine uvozila Ukrajina.
Ruski zvaničnici tvrde da Ukrajina krade gas namijenjen zapadnoj Evropi, dok zvanični Kijev, negira te navode iako priznaje da bi u slučaju nužde posegao i za takvom mjerom. Rusija je od 1. januara umanjila isporuke gasa za količinu koju je isporučivala Ukrajini, zbog toga što Kijev nije prihvatio četvorostruko povećanje cijena – sa 50 na skoro 230 dolara za kubik gasa. Postupak ruskih vlasti već je, međutim, uticao na snadbijevanje u Poljskoj, Mađarskoj i Austriji. Zvaničnici u Budimpešti kažu da od nedjelje dobijaju 40 odsto manje gasa, te da su za taj procenat umanjili isporuke prema Srbiji i Crnoj Gori.
Ukraijina je od Moskve tražila da cijenu gasa povećava postupno, uz ocjenu da je drastično poskupljenje u stvari – dio političkog pritiska na vladu Viktora Juščenka, koji je prije godinu porazivši proruskog kandidata, u tzv. «narandžastoj revoluciji», došao na vlast u Ukrajini.
Roland Neš /Nash/ iz moskovske konsultantske firme «Renaissance Capital» kaže da je aktuelni spor Moskve i Kijeva i ekonomske i političke prirode.
"Jasno je da će Gazprom zaraditi više ako je gas skuplji, ali je više od koincidencije činjenica da je odluka o enormnom poskupljenju došla u vrijeme kada Ukrajina ima više pro-evropsku i anti-rusku vlast", kaže Neš.
Spor dolazi početkom godine u kojoj Rusija preuzima predsjedavanje grupom osam industrijski najrazvijenijih država svijeta (G-8).
Predsjednik Vladimir Putin rekao je da će mu prioritet ove godine biti da obezbijedi energetsku sigurnost, što logičan korak aako se ima u vidu da je Rusija jedan od vodećih izvoznika energenata.
Spor sa Ukrajinom, međutim, podstiče zabrinutost da bi slične ucjene mogle da budu vid snažnog političkog pritiska koji bi Moskva mogla da koristi i ubuduće. Gotovo pola ukupne potrošnje prirodnog gasa i prilična količina nafte u Evropu dolazi upravo iz Rusije.