Linkovi

Svet nauke i medicine: Godina dostignuća u kloniranju i otkriće nove planete


Prema kineskom zodijaku, 2006. godine biće godina psa. Ali, kada se radi o nauci, protekla 2005. godina mogla bi se smatrati godinom psa. Jedna od glavnih vesti iz nauke odnosila se na avganistanskog hrta, zvanog Snupi, što je engleska skraćenica imena Nacionalnog univerziteta u Seulu, u Južnoj Koreji, gde je taj pas bio kloniran.

Snupi je predstavljen javnosti na konferenciji za medije u Seulu, u avgustu. Mada su i druge životinje bile klonirane, pokazalo se da je to teže postići sa psima. Medjutim, pošto psi pate od nekih bolesti koje pogadjaju i njihove vlasnike, naučnici se nadaju da će genetske studije na psima pomoći u poboljšanju zdravlja i pasa i ljudi. Američki mikrobiolog, Džerald Šeten, radio je na ovom ostvarenju zajedno sa profesorom Huangom Vu Sukom sa Nacionalnog univerziteta u Seulu.

«Zar ne bi bilo izvanredno da naši najbolji prijatelji budu prvi koji će imati koristi od medicine bazičnih ćelija. A ako se uverimo da je ona bezbedna i efikasna za njih moći ćemo to da primenimo i na našim bližnjima.»

Profesor Huang, tvorac Snupija, takodje je protekle godine objavio da je stvorio nizove bazičnih ćelija pojedinih pacijenata, što bi predstavljalo korak ka nastojanjima da se regenerišu istrošena ili oštećena tkiva u ljudskom telu. Medjutim, krajem godine, istraga Nacionalnog univerziteta u Seulu utvrdila je da je 9 od 11 linija bazičnih ćelija koje je Huang stvorio biloo falsifikovan. Profesor Huang je prethodno povukao taj rad, izvinio se i zatim podneo ostavku.

Ptičiji grip je protekle godine bio u centru pažnje naučnika i lekara. Ptičiji grip koji prenose ptice selice pojavio se na više mesta u Aziji i Evropi, a od ove bolesti je umrlo preko 60 ljudi u azijskim zemljama. Pitanje je da le će virus ptičijeg gripa mutirati na način koji bi mu omogućio da se prenosi ne samo sa ptica na ljude već i medju ljudima. Postoji bojazan da bi u tom slučaju moglo da dodje do pandemije gripa slične onoj iz 1918. godine kada je od te bolesti umrlo izmedju 20 i 50 miliona ljudi.

Prirodne katastrofe i klimatske promene takodje su obeležile proteklu godinu.

«Uvaženi delegati, suočavamo se sa najgorom ekološkom pretnjom čovečanstvu, ali vi ste se saglasili da ćemo zajedničkim snagama, korak po korak, uspeti da pobedimo u toj borbi.»

Kanadski ministar za zaštitu prirodne sredine, Stefan Dion, je tim rečima zaključio konferenciju o globalnom zagrevanju, početkom decembra u Montrealu, na kojoj su se okupili delegati iz preko 150 zemalja. SAD su se složile da učestvuju u preliminarnim razgovorima o budućim koracima u sprečavanju klimatskih promena. Neki klimatolozi su okrivili globalno zagrevanje za intenzitet i razornu snagu uragana protekle godine. Drugi stručnjaci odbacuju tu ideju. Ipak niko nije mogao da porekne očigledne činjenice koje je izneo Konrad Lautenbaker iz Američke uprave za istraživanje okeana i atmosfere.

«Ovo je bila sezona uragana koja je oborila sve rekorde.»

Protekle godine bilo je ukupno 28 tropskih oluja, od čega 13 uragana, medju kojima je pet bilo najjače, pete kategorije. Moguće je da je to najrazornija uraganska sezona otkako se beleže meteorološki podaci.

Šatl Diskaveri je poleteo u svemir u julu posle dve i po godine prekida. Letovi šatlova bili su obustavljeni 2003. pošto se šatl Kolumbija raspao pri povratku na Zemlju.

Još jedna vest iz astronomije bila je da su američki naučnici otkrili desetu planetu koja obilazi oko sunca na obodu sunčevog sistema - iza Plutona.

XS
SM
MD
LG