Linkovi

Godina bojazni da će izbiti globalna epidemija ptičjeg gripa


Ove 2005. godine povećan je strah od izbijanja svetske epidemije ptičjeg gripa, nakon što je skoro četrdeset ljudi preminulo u jugo-istočnoj Aziji. Vlade i međunarodne organizacije preduzele su usaglašene mere da se bolest izoluje i nađe rešenje za moguću epidemiju.

Kako je izvestila Svetska zdravstvena organizacija, 2005. godine smrtnost od ptičjeg gripa se skoro udvostručila - na više od 70 žrtava. Za sada, smrt od ptičjeg gripa je ograničena na istočnu Aziju, a Vijetnam je najteže pogođen. Lekar klinike Mejo, Gregori Poland, navodi:

"Ukoliko virus počne da se prenosi među ljudima, doćiće do katastrofe neviđenih proporcija".

Bojazan je povećana zbog ptica-selica koje dolaze iz Azije. Do kraja godine, u Evropi i Kanadi su pronađene ptice zaražene smrtonosnim oblikom virusa H5N1. Prvi nagoveštaj širenja bolesti utvrđen je u aprilu na jezeru Čing Haj, u srednjoj Kini, gde je za nekoliko nedelja uginulo više od šest hiljada različitih ptica. Do tada je od bolesti stradala samo domaća živina, za koju se veruje da širi zarazu. Predstavnik Svetske zdravstvene organizacije, Dik Tompson, izneo je da se mora pratiti let ptica-selica.

"Neophodno je ispitivati, obeležiti i pratiti kretanje što je moguće većeg broja ptica, naročito kada se ima u vidu ograničeno vreme koje nam stoji na raspolaganju da to ostvarimo. Neophodni su nam podaci o kretanju ptica-selica", izjavio je Tompson.

Kina je preduzela ambiciozne napore da vakciniše milijarde kokoški, pataka i gusaka, ukupno 20 odsto svetske živine. Vijetnam, Indonezija, i Pakistan, takođe su vakcinisali ptice protiv ptičjeg gripa. U međuvremenu, Evropska unija je privremeno zabranila uvoz žive peradi. Širenje zaraze je povećalo zabrinutost u vezi sa sposobnošću javnih zdravstvenih sistema da uzvrate na epidemiju. Prosečno se oko tri epidemije događaju tokom jednog veka, a prethodna je bila pre 37 godina. Sekretar američke Službe za zdravstvo i socijalnu politiku, Majkl Levit, smatra da bi širom sveta moglo da strada oko sedam i po miliona ljudi, ukoliko do epidemije dođe.

"Dolazi do pandemija. To je biološka činjenica. Kada se epidemija pojavi, obično smo nespremni, bez odgovarajućih mera predostrožnosti", ističe Levit.

Da bi se zemlje pripremile, u oktobru i novembru održane su međunarodne konferencije u Otavi, u Kanadi, i Ženevi, u Švajcarskoj, da bi se usaglasili koraci vlada i svetskih organizacija. Na sastancima je utvrđeno pet glavnih mera: smanjenje pristupa ljudi zaraženim životinjama, jače kontrole i obaveštavanje o pojavi zaraze, pripremanje nacionalnih planova za reagovanje, preduzimanje hitnih mera za ograničenje izloženosti, i ubrzano svetsko istraživanje, kako bi se sprečio nedostatak vakcina, kao i lekova protiv virusnih oboljenja, a povećao proizvodni kapacitet.

Predsednik Buš je zatražio od Kongresa da odobri sedam milijardi dolara da bi se SAD pripremile za epidemiju, a veliki deo sredstava bi bio namenjen istraživanjima za novu vakcinu. Jedan deo sredstava će pomoći drugim zemljama da obuče osoblje za otkrivanje i rano utvrđivanje zaraze.

"Sarađujemo na kontroli i praćenju ptičjeg gripa u Aziji, kao i obezbeđenju da se u ostalim zemljama uspostave strukture za prepoznavanje i izveštavanje o zarazi pre nego što se izmakne kontroli", rekao je predsednik Buš.

Prema rezultatima istraživanja američkih Centara za kontrolu zaraznih oboljenja, tokom prethodne decenije, širom sveta je za 12 odsto porasla otpornost na lekove za grip. Virus H5N1 je izuzetno otporan na jednu od dve glavne vrste lekova protiv gripa - amantadin - a naučnici su izvestili o znacima da ne deluje ni druga vrsta, uključujući Tamiflu, koji zemlje skladište za slučaj pojave epidemije. Štaviše, niko ne zna da li će postojeće vakcine delovati u borbi protiv virusa tipa H5N1, dok je specijalna vakcina namenjena baš toj vrsti zaraze, tek u fazi ispitivanja.

iše informacija o ptičijem gripu: http://www.voanews.com/serbian/BIRDFLU1.cfm

XS
SM
MD
LG