Linkovi

Danijel Frid: Medju transatlantskim saveznicima sve više jača konsenzus


Kontroverza u vezi sa tajnim prevoženjem osoba osumnjičenih za terorizam ne bi trebalo da baci u senku mnoge uspešne aspekte američko-evropskih odnosa, izjavio je pomoćnik američkog državnog sekretara Danijel Frid. Govoreći u konzervativnim institutu Ameriken enterprajz, ovde u Vašingtonu, Frid je izneo pregled transatlantske saradnje za zemljama Istočne Evrope, Evroazije i šireg Bliskog istoka.

(file photo)" hspace=2 src="/serbian/images/State_Daniel_Fried_2005_berlin_210.jpg" width=210 align=left vspace=2 border=0>Danijel Frid je pomoćnik američkog državnog sekretara za odnose sa evropskim i evroazijskim zemljama. Govoreći o nedavnim izveštajima o navodnim tajnim američkim zatvorima za osumnjičene teroriste, u Evropi i drugde, Frid je rekao da mnogi ljudi, i u Evropi i u Americi, nisu zadovoljni do sada ponudjenim odgovorima. On je istakao da je državni sekretar Kondoliza Rajs govorila na tu temu, tokom nedavne posete Evropi. Ali Frid je rekao da neki evropski mediji koriste to pitanje za izazivanje nesuglasica medju saveznicima. Medjutim, on je primetio da je, od drugog inauguralnog govora predsednika Buša, došlo do primetnog saglasja izmedju američkih i evropskih gledišta u vezi sa unapredjivanjem demokratije:

”Medju transatlantskim saveznicima sve više jača konsenzus da se naši interesi ne mogu odvajati od naših vrednosti, da je demokratsko upravljanje vrednije od drugih oblika vladavine, bilo gde u svetu, i da svrha američko-evropskih odnosa nije konkurencija bez obzira na vrednosti već podrška zajedničkoj akciji u prilog gradjanskim slobodama.“

U nastavku, Frid je rekao da su Amerika i Evropa preduzele praktične korake u nekoliko važnih oblasti i da će ti koraci narednih godina odredjivati zajedničku medjunarodnu agendu:

”Na Balkanu, umesto da čeka da je pretekne nova katastrofa, kontakt grupa koju čine Sjedinjene Države, Rusija, Evropska unija i ključni Evropljani, pokrenula je strategiju za rešavanje poslednjeg otvorenog pitanja, odnosno definitivnog statusa Kosova.“

Atlantska zajednica, rekao je pomoćnik državnog sekretara, pomaže u pripremanju evropske budućnosti za Bosnu, Hrvatsku, Makedoniju, Albaniju, kao i za Srbiju i Crnu Goru, ako ta zemlja odustane od svojih štetnih nacionalističkih težnji. Transatlantska zajednica takodje ostaje angažovana u području istočne granice Evropske unije:

”U Istočnoj Evropi i Evroaziji Sjedinjene Države su preduzele akcije za podsticanje, a sada i za učvršćivanje demokratije u Ukrajini, Gruziji i Kirgistanu, za podsticanje demokratije u poslednjoj evropskoj diktaturi, u Belorusiji, i za ohrabrivanje zemalja poput Azerbejdžana i Kazakstana da odlučnije i upornije krenu ka demokratiji.“

Den Frid je govorio i o predanosti Sjedinjenih Država saradnji sa vladom Rusije na rešavanju medjunarodnih pitanja od zajedničkog interesa. On je takodje priznao da Sjedinjene Države zabrinjavaju unutrašnji dogadjaji u Rusiji:

”Bez obzira da li je reč o zakonu o nedržavnim organizacijama, o slobodi štampe ili o društvenim slobodama u Rusiji, sva ta pitanja nas zabrinjavaju. Naše je uverenje da je država snažna onda kada ima snažno društvo, a ne kada ima snažnu centralnu vlast.“

Denijel Frid je takodje rekao da Amerika i Evropa saradjuju u rekonstrukciji Iraka, da će nastaviti da saradjuju na rešavanju problema iranskog nuklearnog programa i da će ostati angažovane na širem Bliskom istoku. Prema njegovom gledištu, ova saradnja dokazuje da transatlantski saveznici, kada se drže zajedno, mogu da dovedu da istinski pozitivnih promena u svetu. Frid je istakao da, iako uvek postoji mogućnost jednostrane američke akcije, ta mogućnost nije najbolja opcija.

XS
SM
MD
LG