Glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte, izvjestila je Savjet bezbednosti UN da se saradnja Srbije i Crne Gore sa Tribunalom u posljednjih nekoliko mjeseci pogoršala. Za opstrukciju, Del ponteova je prvenstveno optužila vojne vlasti.
Hapšenje i transfer u Hag Radovana Karadžića i Ratka Mladića predstavlja najveću prepreku u radu i realizaciji izlazne strategije Haškog tribunala i stoga se mora učiniti sve da se dvojica najtraženijih bjegunaca privedu pravdi, saopštila je Karla Del Ponte.
U redovnom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN Del Ponteova je kazala da je politička volja međunarodne zajednice nije pretočena u stvaranje efikasnih operativnih instrumenata neophodnih za ostvarenje tog cilja.
“Već deset godina međunarodna zajednica se sa Karadžićem i Mladićem igra mačke i miša, s tim što je mačka izabrala da igra povezanih očiju... Vrijeme je da se taj povez skine. Vrijeme je da Međunarodna zajednica i lokalne vlasti, posebno u SCG i BiH, zajedničkom akcijom Karadžića i Mladića lociraju, uhapese i predaju Haškom sudu.”
Karla del Ponte je podvukla i da "Bosna i Hercegovina i SCG moraju biti pozvane na odgovornost zato što su propustile priliku da privedu ratne lidere bosanskih Srba”...
Istovremeno – glavna tužiteljka je Savet bezbednosti obavijestila da se saradnja vlade u Beogradu sa Haškim tribunalom pogoršala poslednjih meseci. Kazala je kako "ne postoji ozbiljan, dobro artikulisan plan za hvatanje begunaca" i kako je angažman Republičkih i organa Državne zajednice – neusklađen i opterećen rivalstvom.
"Vojska SCG nastavlja da aktivno i pasivno opstruira saradnju sa Haškim tribunalom", saop[tila je Del Ponteova,naglasivši da i civilne vlasti u Srbiji priznaju da je vojska bar do maja 2002. štitila generala Mladića. “U svakom slučaju, i kada je u pitanju, pristup vojnim dokumentima,- na primjer vojnim i medicinskim dokumentima o Mladiću ili dokumentima u vezi sa Kosovom - vojne vlasti osujećuju saradnju”, kazala je Del ponteova ističući kako je Tužilaštvo, u medjuvremenu, podnijelo zahtjev Sudskom vijeću da Beograd obaveže na dostavljenje dokumenata.
"Ironija je da neke od tih materijala pokazuju svjedoci odbrane na suđenju Slobodanu Miloševiću. Od koga su ih dobili, ako ne od onih koji odbijaju da ih daju nama", rekla je Del Ponteova.
Ističući da se samo koordinirani pritisak i uslovljavanje iz EU i SAD pokazalo djelotvornim, kako u slučaju Srbije u prvoj polovini ove godine, tako i u slučaju hapšenja Ante Gotovine, Del Ponteova je pozvala da se međunarodni pritisak na Beograd i Banjaluku nastavi.
Govoreći o situaciji na Kosovu, Del ponteova je prijavila da se Tužilaštvo suočava sa problemima kada je u pitanju dobijanje dokumentacije UNMIK-a, koji kada je u pitanju zaštita svjedoka pruža manje od optimalnog. Rekla je da nije ubijeđena da UNMIK adekvatno kontroliše poštovanje uslovnog oslobađanja ramuša Haradinaja..
“Zastrašivanje svjedoka je veliki problem na Kosovu. Široko je rasprostranjeno, sistematsko i ima vrlo ozbiljne posljedice na procese koji se vode pred sudom. U slučaju Limaja nekoliko svjedoka je odbilo da svjedoči, povuklo je ili izmijenilo prvobitne iskaze jer su bili uplašeni ili im je prijećeno. To je možda uticalo na prvostepenu presudu izrečenu 30. novembra”, kazala je Del Ponteova.
Glavna tužiteljka je govoreći o pozitivnim dešavanjima najavila nastavak prenosa suđenja na lokalne sudove, uključujući i nedovršene istrage koje nisu rezultirale podizanjem optužnica.
Del Ponteova pozvala je pozvala je Rusiju da pronadje i izruči bivšeg generala MUP-A Srbije Vlastimira Djordjevića, optuženog za zločine na Kosovu, te da prebace u Hag bosanskog Srbina Dragana Zelenovića, koji je uhapšen ljetos. Od Argentine je zatražila da ubrza izručenje bosanskog Srbima Milana Lukića, koji je uhapšen u avgustu.
