Linkovi

Bez posebnog suđenja Miloševiću po optužnici za Kosovo


Sudsko veće Haškog tribunala odlučilo je da ne izdvaja sudjenje Slobodanu Miloševiću po optužnici za zločine na Kosovu, saopšteno je danas u Hagu.

Veće je, istovremeno, odbilo Miloševićev zahtev da mu produživreme za izvodjenje dokaza odbrane, zaključujući da on do sadanamerno nije na primeren način koristio vreme za odbranu.

Ukoliko Milošević u budućnosti promeni ponašanje, sudije su ostavile otvorenom mogućnost da ponovo razmotre zahtev Miloševića za još vremena.

U obrazloženju, sudije su navele da su se razdvajanju postupakaprotiv Miloševića, optuženom za ratne zločine na Kosovu i u Hrvatskoj i genocid u BiH, kategorično usprotivile i odbrana i optužba.

Odbacujući Miloševićev zahtev da mu se vreme za odbranu produži za još 380 radnih sati kako bi ispitao 190 svedoka, sudsko veće je zaključilo da on nije na razuman i efikasan način koristio vreme koje mu je dodeljeno. Udovoljavanje zahtevu, po sudijama, značilo bi produžavanje sudjenja za oko 18 meseci.

U odluci se precizira da bi Milošević svoju odbranu trebalo da okonča u martu iduće godine, a da bi posle saslušavanja dodatnih argumenata obe strane, proces mogao biti okončan sredinom 2006. godine.

"Pisanje presude zahtevaće značajan period vremena", napomenulo je veće.

Milošević je do sada potrošio oko tri četvrtine od 360 radnih sati koje mu je veće prvobitno dodelilo za odbranu. Od septembra prošle godine, izveo je 41. svedoka koji su, uz par izuzetaka, govorili isključivo o zbivanjima na Kosovu 1999. godine.

"Sudsko veće je zaključilo, iz svog iskustva sa optuženim, da je on namerno iskoristio vreme kojim raspolaže tako da na kraju ispadne da je izveo vrlo malo ili nimalo dokaza o delovima slučaja koje se bave Hrvatskom i Bosnom, kako bi imao osnovu da zatraži dodatno vreme", navodi se u odluci.

Pravo pitanje je da li je optuzenom pružena razumna i primerena mogućnost da izvede dokaze odbrane. Sudsko veće smatra, iz navedenih razloga, da optuženi nije imao razuman pristup dokaznom postupku odbrane, dodaje se u odluci.

Sudije podsećaju da su "u više navrata upozoravale optuženog da ne traći vreme i da ga upotrebi tako da se bavi dokazima povezanim sa sve tri optužnice protiv njega. Isto tako, veće je više puta savetovalo i upozoravalo optuženog da treba da koristi pisane izjave svedoka kako bi mogao da izvede razumnu količinu dokaza u vremenu koje mu je dodeljeno".

U odluci se podseća i da je veće Miloševića savetovalo i da koristi pomoć sudski postavljenih branilaca Stivena Keja (Steven Kay) i Džilijan Higins (Gillian Higgins), ali da on to nije učinio.

Sudije su odbacile Miloševićev argument da mu je dalo 70 radnih dana manje za odbranu, nego što je Tužilaštvo utrošilo za svoj dokazni postupak.

"Stav veća mogao je biti drugačiji da je optuženi pokazao spremnost da se ponaša razumno tokom izvodjenja dokaza odbrane. Ako u budućnosti bude jasnih pokazatelja da on na primeren i efikasan način koristi vreme, sudsko veće će možda ponovo razmotriti svoj stav", zaključuje se u odluci.

Sudjenje je juče prekinuto pošto je veće usvojilo Miloševićev zahtev da mu omogući šestonedeljni odmor i biće nastavljeno 23. januara 2006. godine.

Veće je danas saopštilo da je tu odluku donelo na preporuku više lekara specijalista koji su utvrdili da je Miloševiću potreban duži odmor.

Prema nalazima lekara, Milošević ima problema sa sluhom, ali to nije povezano sa kardiovaskularnim tegobama - hipertrofijom leve srčane pretkomore i visokim krvnim pritiskom, koje su ranije ustanovljene, precizira se u odluci.

Počelo suđenje Milanu Martiću

Bivši lider Srba u Hrvatskoj Milan Martić odbacio je optužnicu kao neistinitu, rekavši da su hrvatske vlastitokom rata počinile genocid nad Srbima.

"Sve u optužnici je netačno, proizvoljno i neosnovano, osim mog imena. Pobrkana su i mesta i vreme i dokazuje da sam bio gde nisam bio i da sam radio što nisam radio", rekao je Martić na početku obraćanja sudskom veću.

On, medjutim, nije negirao da je vojska Republike Srpske Krajine u maju 1995. raketama napala Zagreb i da je tada poginulo sedam civila, ali je rekao da je to bio jedini način da se "zaustavi masakr" hrvatskih snaga nad izbeglicama iz zapadne Slavonije tokom operacije Bljesak.

Nekadašnji ministar policije i predsednik samoproglašene RSK, Martić je optužen za zločine protiv čovečnosti nad nesrbima i kršenje zakona i običaja ratovanja na tom području, u Zagrebu i BiH.

Martić je tvrdio da je, nasuprot navodima optužnice, "štitio svakog gradjanina RSK bez obzira na nacionalnost i veru". Optužnica, po Martiću, zanemaruje razbijanje Jugoslavije kao "zločin protiv mira" i "unutrašnju agresiju" koju je preduzela vlast hrvatskog predsednika Franje Tudjmana.

"Iz Hrvatske je proterano više od 500.000, a ubijeno oko 7.000 Srba. srušeno je 1.100 sela, uništeno 30.000 kuća, oduzeto 50.000 stanova. Vrednost uništene imovine je oko 30 miliona evra", precizirao je optuženi On je tvrdio da su Srbi bili prinudjeni da se brane od hrvatskih vlasti koje su ih diskriminisale, tražeći izjave o lojalnosti i primenjujući "rasističke zakone" slične onima iz doba NDH.

"Genocid nad Srbima počinjen od 1990-95", ocenio je Martić, "predstavljao je ponavljanje genocida koje su počinile sile osovine tokom Drugog svetskog rata".

Martić je naveo i da je hrvatska vojska napadala srpske teritorije pod zaštitom UN, počevši od ataka na Miljevački plato 1992, preko ofanzive na Medački džep godinu dana kasnije, do ofanziva Bljesak i Oluja 1995.

Tokom svih napada, rekao je, srpski civili su ubijani i proterivani, a njihova imovina je pljačkana, paljena i uništavana. Navodeći da je hrvatski predsednik Tudjman posle ofanzive "Oluja" rekao da je "zauvek rešen najveći problem hrvatske države", Martić je zaključio da je to dokaz da je proterivanje Srba bio njegov cilj.

Sudjenje Martiću biće nastavljeno 16. januara iduće godine.

XS
SM
MD
LG