Linkovi

Politika na kampusima koledža


Gradjani SAD dobijaju pravo da glasaju kada napune 18 godina, ali to pravo ne koriste svi. Iako su kampusi američkih koledža rasadnici aktivizma, interesovanje za politička pitanja ne dovodi nužno do velikog odziva birača na lokalnim izborima.

«Sada je blizu 6 sati ujutru i mi se okupljamo, ulazimo u autobus i vozićemo se pet sati do Nju Džersija, gde prikupljamo glasove za Daga Forestera.»

Vikend pre novembarskih izbora, Kris Bruks, zajedno sa drugim mladim republikancima sa Univerziteta Džordž Vašington u glavnom gradu Amerike kreće u prikupljanje glasova za svog kandidata.

«Veliki deo aktivnosti mladih Republikanaca širom zemlje je kampanja u kojoj direktno kontaktirate birače» objašnjava Kris.

Tri dana kasnije, njihovi politički suparnici, studenti Demokrate, takodje rano izlaze na ulice da bi motivisali gradjane da glasaju.

Mlade Demokrate sa Univerziteta Pensilvanije u Filadelfiji stajali su ispred biračkih mesta čitavih 12 sati na dan lokalnih izbora. Mnogi su propustili nastavu ali im to nije smetalo. Neki studenti su išli korak dalje od podsticanja birača. Džared Kacef se kandidovao za poloažj «izbornog inspektora».

«Danas sam bio prvi u redu za glasanje i pitao sam da li mogu da dobijem kopiju zvaničnog biračkog spiska, oni su rekli - naravno i ponosan sam jer je moje ime na njemu – izborni inspektor».

Kacef je pobedio što znači da će, na izborima sledeće godine, pomagati u radu njegovog lokalnog glasačkog mesta, i proverati identitet birača.

Nisu svi studenti ludi za politikom kao Džared Kacef, ali kao grupa, oni su politički aktivniji od većine drugih svojih vršnjaka. Oni su uz to značajna grupa jer čine – 6,3% američke populacije.

U SAD postoje dve glavne političke partije i one organizuju većinu političkih aktivnosti na kampusima. Na Pensilvanijskom Univerzitetu, Džes Smajt vredno radi na jačanju organizacije Demokratske partije.

«Volim to što vas politika navodi da svet posmatrate na novi način i mislim da je to jedna od najvažnijih stvari koje sam dobila učestvujući u odboru Demokrata. Dragocena je ta raznovrsnost iskustava i način na koji ljudi formulišu svoje argumente.»

Mladi Republikanci imaju 200.000 članova u 1.500 kampusa širom zemlje. Oni misle da je politika na univerzitetima dovoljno važna da njihov predsedavajući zaslužuje platu za svoj rad. Pol Gorli, koji je trenutni predsednik, je student četvrte godine na Univerzitetu Južne Dakote i ima svoju kancelariju u Vašingtonu i platu od 75,000$ godišnje.

«Imam 23 godine i priliku da budem glas čitave generacije. Da dobijem šansu da krenem ispočetka, mislim da bih opet to radije izabrao nego da sedim na kauču i igram video igrice»

Nisu svi studenti zainteresovani za stranačku politiku. Neke zanimaju specifične oblasti.

«Mene interesuju porezi, pravo žena na abortus, a mislim da su veoma važna i pitanja smrtne kazne i pravo na posedovanje oružja»

«Zanimaju me istraživanje bazičnih ćelija, abortus, prava homoseksualaca.»

«Mene verovatno najviše interesuje obrazovanje»

Neki politički aktivisti samo žele da se u politički proces uključi što više ljudi. Kao predsedavajući ogranka nestranačke grupe zvane «Projekat novih birača» na Univerzitetu Džordž Mejson, Karl Bak pomaže u registraciji mladih glasača, i ohrabruje ih da se uključe u politiku.

«Tradicionalno, mladi ljudi izmedju 18 i 24. godine ne glasaju u većem broju, a političari teme koje nas zanimaju ne uključuju u svoje platforme.»

Den de Rosa, pristalica Demokratske partije, kaže da studente, kao i većinu ljudi, zanimaju pitanja koja se tiču direktno njihovog života.

«Studenti se uključuju kad ih nešto direktno pogadja, kao što su studentski zajmovi, pomoć pri studijama, načini da plate za visoko obrazovanje, kao i unapredjivanje obrazovanja u celini».

2004. godine došlo je do porasta u broju birača iz kategorije uzrasta 18-24 godine, kada je 77% studenata na koledžima glasalo na predsedničkim izborima. Za to je delimično zaslužan Hauard Din koji se takmičio za kandidata Demokratske partije na izborima. On je privukao mladje birače svojim stavovima protiv establišmenta, i kampanjom koja je iskoristila novu tehnologiju da prikupi novac i širi svoju poruku. Blizu 75% priloga Dinovoj kampanji došlo je od ljudi mladjih od 30 godina, koji su dobili nadimak «Dinovci».

Deo političkog uzbudjenja u toku kampanje 2004. možda je bio moda na univerzitetima. Pa ipak, postoji veliki broj mladih ljudi koji nikada neće izgubiti interesovanje za politiku.

«Sjajno je kada dodjem u kancelariju svog senatora, i vidim ljude koje sam ja regrutovao u ovu organizaciju, a od tada su završili studije, i sada rade na svim nivoima od Bele Kuće do državnih parlamenata, uključujući i moju državu – Južnu Dakotu».

Za mnoge američke studente sa koledža, politika je mnogo više od teme u toku studija.

XS
SM
MD
LG